Sabor je u popodnevnom dijelu zasjedanja raspravljao o Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, koje predlaže Klub zastupnika SDP-a. U ime Kluba zastupnika SDP-a govorio je Gordan Maras. Prijedlogom Zakona bi se omogućilo podizanje neoporezive stope dohotka sa 1600 na 1900 kuna. Time bi se, kroz usklađivanje ovih izmjena s izmjenama Zakona o obveznim osiguranjima, omogućilo najsiromašnijim građanima, onima s najmanjim primanjima, malo lakši život i da imaju barem malo veća primanja. Zakon ne alimentira manje sredstava za lokalne jedinice, mi ćemo uskoro predložiti i izmjene Zakona o fiskalnoj decentralizaciji. Porezne olakšice treba proširiti na stvaran opseg zdravstvenih usluga koje obveznici moraju koristiti za sebe i članove obitelji. Treća izmjena zakona odnosi se na olakšice za obrazovanje, te predlažemo uvođenje novih poreznih olakšica, da se priznaju troškovi plaćanja poslijediplomskih studija, cjeloživotnog učenja, stranih jezika i informatičkih tečajeva.
Dragica Zgrebec upozorila je na težak položaj najsiromašnijih građana, koji su najveći gubitnici tranzicije, a upravo je najveći dio njih podnio i teret obrane Hrvatske, a kad su došli s ratišta, ostali su i bez posla, jer njihove su tvrtke privatizirane ili potpuno uništene. Mi predlažemo da se osobni odbitak poveća na 1900 kuna, sa sadašnjih 1600 kuna, a taj Zakon se nije mijenjao pune četiri godine. Time bi oni s najmanjim primanjima imali barem malo veća primanja. S druge strane, oni koji zarađuju milijune od kapitala ne plaćaju ništa. Ostale olakšice koje predlažemo odnose se na članove obitelji, i to samo do 12 tisuća kuna godišnje jer je to limit do kojeg se olakšice inače mogu koristiti. Dakle, povećali bi se osobni odbici i to za ona najniža primanja, za građane koji najteže žive. Ustvrdila je da se vrlo rijetko ili nikada dešava da Vlada prihvati jedan prijedlog Zakona iz redova opozicije ali je izrazila nadu da će se Vlada barem voditi nekim našim prijedlozima kad će predlagati izmjene Zakona o porezu na dohodak.
Slavko Linić upozorio je da je ovaj Zakon vezan uz Zakon o obveznim doprinosima, kojim se porezna osnovica povećava za 300 kuna. Stoga se ovim Zakonom sprečavaju efekti za Državni proračun i jedinice lokalne samouprave. Osjećaju se samo u jedinicama koje nemaju prosječnu plaću, možda. Olakšice koje se odnose na obrazovanje izraz je želje za Hrvatskom znanja i razvoja, a to je moguće jedino kroz obrazovanje. Vlada odbijanjem ovakvog Prijedloga pokazuje da joj nije stalo niti do najsiromašnijih građana niti do obrazovanja građana, posebno što se tiče cjeloživotnog učenja, a imamo toliko mnogo onih na tržištu rada u srednjoj i zreloj dobi koji ne mogu naći posao jer npr. nisu informatički obrazovani. Zaključno je, u ime predlagatelja, Kluba SDP-a, rekao da je ovaj Zakon važan jer se odnosi na one ljude koji u trgovačkim društvima ostvaruju ogromne prihode, nesrazmjerne prema radnicima u istim tim društvima koji imaju male prihode, te da treba razmisliti o novom poreznom razredu za te ljude koji ostvaruju nesrazmjerno visoke prihode. Neoporezivu osnovicu od 1600 kuna evidentno bi trebalo promijeniti, kako bi se ublažio udar inflacije od 5.7 posto. Uz ovakvu stopu inflacije potrebno je korigirati ovako nisku neoporezivu osnovicu i zbog toga će biti jako teško voditi i pregovore o minimalnoj plaći. Nužno je i uvesti olakšice za obrazovanje kako bi osoba na tržištu rada i radnik sam bio stimuliran obrazovati se.
Marija Lugarić ustvrdila je da su porezne olakšice socijalna mjera iako one ne bi trebale biti zamjena za socijalnu politiku, ali nažalost moraju biti. Njima i građanima šaljemo poruku da počnu ulagati više u svoje obrazovanje, jer obrazovanje postaje poželjna kategorija. Što smo učinili da oni ulažu u obrazovanje? Osobi koja si sama želi platiti poslijediplomski studij, osobi koja se želi informatički opismeniti jer ne može inače naći posao, roditeljima koji svom djetetu žele platiti učenje stranog jezika, vi ne date da im ta sredstva do nekog iznosa godišnje budu porezna olakšica. Vi ste protiv toga, a pričate o društvu znanja. Četiri godine govorite o društvu znanja, a iz Vlade nije došao nijedan pametan prijedlog. Nadam se da ćete prihvatiti ovaj prijedlog Zakona, jer ovo je pitanje hrvatske pameti i budućnosti – zaključila je.
