Neoporezivi dio plaće treba povećati s 1600 na 1900 kuna, doprinose za mirovinsko osiguranje “preseliti” s radnika na poslodavca, smanjiti doprinose za zdravstveno osiguranje, a zdravstveni sustav ne financirati isključivo iz plaća zaposlenih i administrativne pristojbe koju plaćaju samo oni koji trebaju usluge liječnika. Rješenja koja su danas na konferenciji za novinare predstavili potpredsjednica SDP-a Milanka Opačić i saborski zastupnici dr. Rajko Ostojić i Slavko Linić ublažavaju negativne posljedice četverogodišnje HDZ-ove vlasti, zbog čega je u prvim mjesecima ove godine drastično narušen standard hrvatskih građana. O tome govore makroekonomski pokazatelji, prema kojima je neto plaća u studenome 2007. godine u odnosu na isti mjesec 2006. godine realno rasla za samo 0,5 %, jer ju je “pojela” inflacija od visokih 5,8 %. Bude li se trend rasta inflacije u ovoj godini nastavio, a stručnjaci govore kako nije isključeno da ona dostigne i deset posto, u Hrvatskoj će se živjeti i teže. “Nakon četiri godine neuspješne HDZ-ove vlasti nelikvidnost, unutarnja i vanjska zaduženost, visoka inflacija ponovno su u središtu. Posljedice loše gospodarske politike na svojim leđima najviše osjećaju radnici i umirovljenici. Ne treba podsjećati koliki su teret upravo oni podnijeli u ratu i tijekom obnove,” kazala je potpredsjednica SDP-a Milanka Opačić, navodeći i kako je udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći tek 38,92 %. Šeststotina tisuća umirovljenika koji imaju mirovinu nešto manju od dvije tisuće kuna, tako za dnevne potrebe imaju tek 66 kuna. “Tim novcem se ne mogu podmiriti osnovne potrebe, s tim se ne može pristojno živjeti. Tri četvrtine kućanstava ima problema podmiriti mjesečne financijske obveze, osobito u Lici, na Kordunu i Banovini,” upozorila je M. Opačić, podsjećajući kako nakon vala poskupljenja naftnih derivata, komunalija, hrane, možemo, nažalost, očekivati i poskupljenje struje, plina i ostalih energenata. “Sanaderova Vlada nema viziju, ne zna kako pomoći hrvatskim građanima, a sustavno štiti mali broj bogatih koji žive dobro. Ne može se odgovor na pad životnog standarda dati osnivanjem Povjerenstva za praćenje rasta cijena,” prozvala ih je M. Opačić.
Pogledajte prezentaciju
Predsjednik SDP-ova Savjeta za zdravstvo i socijalnu politiku, saborski zastupnik dr. Rajko Ostojić podsjetio je kako je SDP još prije dvije godine upozoravao kako je politika HDZ-a dovela do smanjenja stečenih prava, a uvela nove namete. “Tada smo predložili izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju kojima bi se ukinula administrativna pristojba. Ta inicijativa nije prihvaćena. U zdravstvenoj politici koju smo predstavili prošle godine također smo predvidjeli ukidanje administrativne pristojbe i zadovoljni smo što je aktualni ministar zdravstva preuzeo taj dio SDP-ove zdravstvene politike i najavio ukidanje plaćanja 30 kuna mjesečno. Priznao je na taj način kako se radilo o neuspjelom eksperimentu. “Protivimo se principu prema kojemu bolesni građani Hrvatske financiraju zdravstveni sustav jer se time narušava osnovno načelo solidarnosti i europski princip – solidarnost zdravih s bolesnima. Hrvatska je jedna od rijetkih, ako ne i jedina zemlja u Europi u kojoj samo zaposleni financiraju zdravstveni sustav velikim doprinosima od 15,5 posto. Zato predlažemo izmjene zakona kojima bi se zdravstveni doprinos smanjio s 15 na 11 posto,” pojasnio je Ostojić.
Na loše uvjete života radnika upozorio je i Slavko Linić, predstavljajući mjere kojima bi se plaće povećale za, u prosjeku, tristotinjak kuna. Rast neto plaća moguće je ostvariti smanjenjem doprinosa za mirovinsko osiguranje, odnosno prenošenjem te obveze na poslodavca. Linić predlaže i smanjenje doprinosa za zdravstveno osiguranje s 15 na 11 posto te financiranje zdravstvenog sustava iz drugih izvora. “Neto iznos plaće povećava se za oko 300 kuna, a bruto ostaje isti, što znači da se ne povećava trošak za poslodavce,” pojasnio je Linić. Osim smanjenja izdvajanja za zdravstveno osiguranje, SDP predlaže da sadašnji tranzicijski trošak mirovinskog sustava snosi poslodavac te da se neoporezivi dio dohotka sa 1600 na 1900 kuna.
