Pranje novca je veliki problem Hrvatske koji se ne suzbija pukim usvajanjem zakona

Sabor je raspravio prijedlog Zakona o potvrđivanju Konvencije Vijeća Europe o pranju, traganju, privremenom oduzimanju i oduzimanju prihoda stečenoga kaznenim djelom i o financiranju terorizma. U ime Kluba SDP-a govorio je Josip Leko. Pranje novca općenito, a posebno s namjerom financiranja kaznenih djela, ozbiljan je problem u svjetskim razmjerima. Stoga postoji potreba da se nadnacionalno uredi pravni okvir kako bi se uspješnije sprečavalo ovu pojavu. Klub SDP-a podupire sve aktivnosti namijenjene sprečavanju pranja novca i stoga ćemo podržati ovaj Zakon. No, nažalost s ovim naporima se kasni, i to više od 15 godina. Da se pravovremeno pristupilo stvarnom sprečavanju pranja novca, smanjili bi katastrofalne posljedice za hrvatsko društvo i građane. Znali bismo koliko na računima u inozemstvu imaju razni tajkuni i profiteri, koji su danas ugledni građani, a njihov novac stečen je nelegalno.

Svaka od hrvatskih institucija zaduženih za sprečavanje pranja novca ograničena je svojim djelokrugom, stoga se moramo zapitati zašto Sabor ne raspravlja o neovisnim tijelima koja bi se bavila sprečavanjem pranja novca. Ured za sprečavanje pranja novca, Financijski inspektorat, Hrvatska narodna banka i sve banke u Hrvatskoj su institucije koje trebaju sprečavati pranje novca, ali nas europske institucije upozoravaju da ne postoji zadovoljavajuća suradnja ovih institucija, a potvrđivanjem ove Konvencije uvodi se i MUP kao jedna od institucija, no nemamo koordinatora aktivnosti ovih institucija. Morali bismo predvidjeti da sustav koji treba sprečavati pranje novca djeluje usklađeno, jer je to jedan od većih problema u Hrvatskoj. Osim nedostatka koordinacije, osjeća se i nedostatak stručnjaka koji bi radili na sprečavanju pranja novca, te bili dovoljno stručni i licencirani za rad na ovoj problematici. Konvencija će stoga ukazati na sve ono što dosad nije bilo dobro i neusklađeno, ali nam i pokazati da praksa nema mnogo veze s onim što usvajamo i usklađujemo u zakonodavnom smislu. Postoji opasnost da budemo ocijenjeni kao formalisti, koji usvajaju nešto samo da bi formalno usvojili, te bi građanima moglo biti teže u prvim godinama hrvatskog članstva u Europskoj uniji, kad ćemo stvarno morati usvojiti standarde Europske unije. Prave učinke u borbi protiv pranja novca vidjet ćemo tek kad stigne izvješće o suzbijanju pranja novca za 2007. g. Dotad, učinke nećemo moći sagledati, ali ćemo podržati potvrđivanje ove Konvencije – zaključio je Leko.
Potpredsjednica Kluba Ingrid Antičević-Marinović upozorila je na katastrofalno izvješće organizacije Moneyval, kad je u pitanju suzbijanje pranja novca u Hrvatskoj. Hrvatska pošta, kao državna institucija, kojom se vrše financijske transakcije, nema mogućnosti pratiti tijek novca. Prljavi novac najčešće u Hrvatsku dolazi s računa bez imena ili s lažnim podacima. Podsjetila je da usvajamo zakone protiv pranja novca, a istovremeno se usvaja Zakon o kaznenom postupku, kojim se uvodi institut bankarske tajne, koji štiti banke od davanja informacija o računima u postupcima pred sudovima. Banke su to uspjele ishoditi zbog moćnika koji imaju mogućnost pritiska na vlast. Osim toga, odredbe Zakona o koncesijama također uvode institut tajnosti ugovora o koncesijama, što je naprosto nedopustivo!
Mirjana Ferić-Vac ukazala je na važnost problematike financiranja terorizma kroz novac nezakonita porijekla, kao i financiranje ekstremnih stranaka. Prihvaćanjem ove Konvencije mi ulazimo u zakonoprazni prostor, jer je nužno izvršiti promjene ostalih zakona koji će omogućiti stvarnu primjenu Konvencije. Mi donosimo zakone, a ne stvaramo uvjete za njihovu stvarnu implementaciju. Nužna je i edukacija stručnjaka, kao što je bio slučaj kod suzbijanja trgovine ljudima. Zakon bi morao imati provedbeni dio i stvarno se odražava na ono što se događa u Hrvatskoj. (Petar Kurečić)