Prijedlog Zakona o strancima restriktivan i u suprotnosti s odredbama EU

Sabor je sjednicu nastavio raspravom o Prijedlogu Zakona o strancima. Aktualni zakon iuz 2004. godine obiluje nedorečenostima, a pojedina rješenja nisu u skladu sa standardima Europske Unije. Zato je bilo potrebno pristupiti izradi novog Zakona kojim treba urediti ovo važno područje. SDP-ov zastupnik Šime Lučin, koji je o prijedlogu zakona govorio uime Kluba zastupnika SDP-a predložio je da se o Zakonu raspravlja u dva čitanja, ukazujući potom na neke konkretne propuste s aspekta ljudskih prava koje treba ispraviti.

 

Upozorio je tako da je za dijete mlađe od četrnaest godina regulirano da se izdavanje putovnice može obaviti upisom u putnu ispravu roditelja, dok se ista mogućnost ne predviđa i za zakonskog zastupnika kako bi dijete bez roditelja moglo imati jednako pravo na slobodu kretanja. Potrebno je jasnije definirati vrste dokumenta putem kojih se odobravaju vize kako bi se izbjeglo odbijanje izdavanja viza zbog formalnih razloga. Pritom razloge odbijanja izdavanja vize strancu treba uručiti pisanim putem kako bi se omogućilo izražavanje prigovora Ministarstvu vanjskih poslova. Mogućnost podnošenja žalbe u bilo kojoj diplomatskoj misiji odnosno konzularnom uredu RH trebalo bi se omogućiti strancima kojima se odbija ulaz u RH na granici, što je osobito važno s obzirom na rok od osam dana za podnošenje žalbe. Nužno je uvesti iznimke od zabrane pomaganja strancima u nezakonitom boravku u Hrvatskoj te u tom smislu osloboditi od prekršajne i druge odgovornosti građane koji iz humanitarnih razloga pomažu tim osobama. U članku 56. u kojem se definira kojim članovima obitelji se može odobriti privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji predlaže se dodavanje i članova istospolne zajednice kako bi se izbjegla njihova diskriminacija u odnosu na heteroseksualne izvanbračne zajednice. Odredbe koje definiraju trajanje privremenog boravka potrebno je dodatno razraditi, jer se stranci na studiranju stavljaju u nepovoljniji položaj u odnosu na one koji rade, što Zakon čini restriktivnim. Važno je i ukidanje ograničenja na slobodu udruživanja te omogućavanje pune slobode udruživanja i povezivanja stranaca na stalnom boravku kako bi se što lakše integrirali u život domicilne zajednice. Iz članka 89. trebalo bi izbrisati stavak koji omogućuje protjerivanje stranaca iz zemlje bez provođenja prekršajnog postupka, jer Ustav RH strancima omogućava jednako pravo na pravičan postupak kao i hrvatskim državljanima. Potrebno je uvesti mogućnost žalbe na rješenje o protjerivanju stranaca iz zemlje, s obzirom da tužba upravnom sudu ne odgađa izvršenje rješenja. Zahtijeva se bolja regulacija smještaja tražitelja azila ili supsidijarne zaštite u Centru, jer je odredba predložena u Zakonu izravno diskriminatorna prema osobama koje su zatražile azil u Centru, a ne u policijskoj postaji. Ističe da ovakva odredba krši direktive EU kojima se reguliraju minimalni standardi prihvata i procedure u postupku azila te je u suprotnosti s odredbama prijedloga Zakona o azilu.