Posebno je obratila pažnju na problem zapošljavanja pripadnika nacionalnih manjina. U ovom Izvješću se nalazi i plan zapošljavanja pripadnika nacionalnih manjina u državnim tijelima za prošlu godinu. No u izvješću za 2006. godinu ne piše koliko je pripadnika nacionalnih manjina zaposleno, pa ne možemo znati koliki je napredak ostvaren u odnosu na 2005. godinu. U lokalnim sredinama učinjen je ipak veliki pomak, pa su doneseni planovi zapošljavanja. No ima dosta jedinica lokalne samouprave koje planove nisu donijele, a i podaci nisu usklađeni. U mnogim jedinicama lokalne samouprave postoje planovi zapošljavanja, ali nema sredstava za njihovu realizaciju. Nepozivanje kandidata za radna mjesta na svoja prava iz Ustavnog zakona pokazuje da se ne poduzimaju aktivnosti koje bi stvorile pozitivnu klimu da se kandidati više pozivaju na svoja prava iz članka 22. Ustavnog zakona. Nije dovoljno donijeti planove zapošljavanja pripadnika manjina, a onda konstatirati kako nema sredstava za njihovo zapošljavanje. Kao takav primjer navela je općinu Lasinja, koja nije zaposlila pripadnika srpske manjine s ovim obrazloženjem.
Izrazila je i nezadovoljstvo radom elektroničkih medija, koji ovoj problematici pristupaju senzacionalistički, a pravi problemi manjina ostaju po strani. Posebno je bilo prigovora na rad Hrvatske televizije, koja na nezadovoljavajući način prati nacionalne manjine, a najviše stvara percepciju javnosti o njima.
Iznijela je stav Kluba SDP-a da bi država trebala pomoći jedinicama lokalne samouprave financijski, da mogu zaposliti pripadnike nacionalnih manjina. Na kraju je zaključila da će Klub SDP-a podržati Izvješće, ali isto tako, smatramo da izvješća ubuduće trebaju biti drugačije koncipirana, s jasno usporedivim podacima i razlozima zašto se dijelovi Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina ne provode.

U raspravi o Izvješću o provođenju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i utrošku sredstava osiguranih u Državnom proračunu za 2006. godinu Ingrid Antičević-Marinović je podsjetila je na vrijeme “sakate demokracije” 90-ih kad je u Hrvatskoj bilo jako teško biti pripadnikom nacionalnih manjina, a podsjetila je i na ljude koji su radili u sustavu i izvan njega i koji u tim vremenima nisu ljude dijelili prema nacionalnosti te zbog toga npr. nisu napredovali u službi. Podsjetila je da nisu napravljene izmjene Zakona koje je najavljivao premijer da će se kažnjavati veličanje fašističkih režima i simbola. Upozorila je i na činjenicu nepoštivanja Ustavnog zakona u izborima za Gradsko vijeća Grada Zadra gdje SDP-ovoj koaliciji nije priznat 12. vijećnik, jer HDZ onda ne bi imao vlast u Zadru, a razlog je što nisu priznati rezultati izbora, nego se poziva na biračke popise, koji nisu točni, što priznaje i sama državna uprava. Već treću godinu zaredom ustavni sud ne rješava ovo kršenje Ustavnog zakona.
Nenad Stazić upozorio je na nepravdu prema pripadnicima nacionalnih manjina na dodatno pravo glasa. Ne radi se o dvostrukom pravu glasa nego pravu nacionalnih manjina da uz svoje posebne predstavnike, čiji je broj zajamčen, biraju i građanske liste. O tome da li će biti uvedeno dodatno pravo glasa nacionalnim manjinama, jer tu mogućnost otvara Ustavni zakon, ovisi kako će biti ocjenjivan rad ove Vlade, ove koalicije i manjinskih zastupnika koji ju podržavaju, tj. vidjet ćemo hoće li zastupnici nacionalnih manjina izboriti to pravo za nacionalne manjine koje zastupaju. Šime Lučin smatra žalosnim što se tek sada raspravlja o Izvješću o onome što je bilo u 2006. godini, a trebalo bi se o tome raspravljati najviše nekoliko mjeseci nakon završetka perioda na koji se ono odnosi. Rekao je da bi volio vidjeti što je napravljeno za ratom zahvaćena područja, zalažući se da se o pravima manjina raspravlja u jednom paketu, a ne razdvojeno po područjima. Ustvrdio je i da ga zanima koliko je, primjerice, recimo je zaposleno carinika i policajaca pripadnika nacionalnih manjina i gdje, te govore li službenici u općinama u kojima žive pripadnici nacionalnih manjina njihovim jezikom. Upitao je i zašto se pripadnici nacionalnih manjina zaposleni u državnim službama ne žele tako i izjašnjavati. Kazao je, također, kako podršku zastupnika nacionalnih manjina Vladi ne smatra problematičnom, bduući da je to način da ostvare što više za pripadnike nacionalnih manjina.
U ime Kluba SDP-a, predložio je zaključke. Pitanje nacionalnih manjina nacionalni je interes i trebalo bi ga rješavati konsenzusom. Prvi zaključak odnosi se na činjenicu da bi Izvješće o provedbi Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina trebalo bi se podnositi do lipnja tekuće godine ako se odnosi na prošlu godinu. Drugi zaključak odnosi se na potrebu da se u Izvješću i problemski i komparativno može pratiti napredak na ostvarivanjima prava nacionalnih manjina. Na kraju je rekao da će Klub SDP-a podržati Izvješće, kako se ne bi donosilo preglasavanjem.