Vesna Škulić ustvrdila je da govori u ime onih kojima su status i dostojanstvo na minimumu, posebno spomenuvši primjer slijepih osoba i rekla da će govoriti u ime onih „narodnih masa“ koje bi trebale biti zavedene ovim rebalansom. Osobe s invaliditetom nije briga za statistike, nego od toga kako će preživjeti oni i njihove obitelji. Invalidnine iznose od 1000 do 1600 kuna. Hrvatska je ratificirala Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom, ali nigdje u ovom rebalansu nema sredstava koja bi se odredbe te Konvencije stvarno počele i primjenjivati, te bi se život osoba s invaliditetom olakšao. Imamo zakone, imamo mehanizme, pa pokrenimo ih napokon da bi se položaj osoba s invaliditetom stvarno poboljšao, zaključila je Škulić.
Gordan Maras upozorio je da Proračun ne odražava samo stanje prihoda i rashoda, nego i standard naših građana, ali i planiranje i sposobnost države da osigura bolji život građanima. Inflacija raste posljednjih mjeseci po stopi od 0.7 do 1% mjesečno. Hrana je poskupjela za 10%. Inflacija u državama Europske unije je prosječno samo 3.6%, a u Hrvatskoj 6.4%. Mjere koje Vlada ovim rebalansom planira poduzeti su recimo takve da će kroz povećanje porezne osnovice na 1 800 kuna oni najugroženiji, s najmanjim plaćama, dobiti 30 kuna mjesečno više neto plaće, što neće pokriti ni desetinu povećanja troškova života. Prijedlog je izuzetno nepravedan, jer će npr. zastupnici u Saboru dobiti povećanje plaće od oko 250 kuna! Mjere subvencioniranja poskupljenja električne energije pogodovat će npr. samcima, ali će zato višečlane obitelji itekako osjetiti poskupljenje električne energije, da ne govorimo o svemu ostalom! Upozorio je da je SDP ponudio niz mjera, kroz interpelacije i zakonske prijedloge, za ublažavanje udara na standard građana, ali HDZ nije od toga prihvatio skoro ništa, osim povećanja porezne osnovice i to ne u potpunosti. To što ne prihvaćate naše dobre prijedloge, usmjerene prema poboljšanju standarda naših građana, na vašoj je savjesti. Podsjetio je i da se HDZ stalno poziva na stanje iz 2003. g., a pet godina su na vlasti i imali su prilike promijeniti te „nepravde“, kako ih nazivaju. Kao da je stanje 2000. g., kad je SDP postao dio vlasti, bilo idilično! Pitao je koliko onda to treba HDZ-u da ispravi to stanje iz 2003. g. na koje se stalno poziva? 10, 15 godina?!
Marija Lugarić upozorila je niz smanjenja u Proračunu za obrazovanje, iako se ukupna svota povećava. Smanjuju se upravo stavke koje se odnose na razvoj, kao što su npr. izrada nacionalnih kurikuluma i kapitalne investicije u školstvo.
Gvozden Flego upozorio je da se Ministarstvo obrazovanja vodi vrlo loše i svake godine se sve više glavinja u njegovu vođenju. Nijedan od tri ključna projekta: državna matura, Bolonjski proces i znanstveno-tehnološki razvoj se ne provode ni približno kako bi trebali.

U nastavku rasprave o proračunu zastupnici SDP-a ukazali su na brojne propuste vlasti i potpunu nesposobnost ove vlade da zaustavi pad standarda građana i omogući razvoj Hrvatske.
Rajko Ostojić ukazao je na brojne probleme u zdravstvu i socijalnoj skrbi, a iz ovog rebalansa vidljivo je da se pokušavaju vatrogasnim mjerama pokriti dugovi u zdravstvu, koje i dalje gomila gubitke. Posebno je upozorio na poteškoće i probleme osoba s invaliditetom. Njihove naknade su sramotno male. Najtragičnija stvar je iznos naknade za slijepe i slabovidne osobe. Podsjetio je da u Hrvatskoj samo 55 takvih osoba ima psa vodiča! Općenito je ustvrdio da ovaj rebalans nije sanacija zdravstvenog sustava, jer sanacija znači izliječenje, a ovo je kratkotrajno zaliječenje pacijenta koji je na umoru tj. zdravstvenog sustava. Imamo nikad manje liječnika, a kurikulum se nije promijenio. Godinama se upisuje jednak broj ljudi na medicinu, a na Zavodu za zapošljavanje u cijeloj Hrvatskoj imamo 38 raspoloživih liječnika. Stoga je ovaj rebalans samo produljenje agonije zdravstva i samo to.
Poptredsjednik Kluba Nenad Stazić ustvrdio je da je svaki proračun ogledalo vlade i njena rada, te toga da li je uspjela ili nije uspjela poboljšati život i standard građana. Podsjetio je da nije istina da ova vlada ne može biti nesposobna zato što je izabrana. Po toj logici bi svaka demokratska vlast bila sposobna, što je potpuno nelogično, jer može biti čak i štetna. Vlada može biti izabrana i na temelju lažnih obećanja građanima. Ono što nesporno pokazuje nesposobnost ove Vlade je pad standarda, a u Hrvatskoj poskupljuje ono čega se građani ne mogu odreći – hrana i energija. Vladi ovakvo stanje odgovara, jer što su veće cijene, veći su prihodi od PDV-a. Iznio je primjer cijene ulja, koje je na dan izbora stajalo 9 kuna, a sada stoji između 12 i 16 kuna! Zapitao je što radi ministar poljoprivrede? Gdje mu je politika, gdje su mjere? Imamo milijun hektara neobrađene zemlje, što je napravljeno da se ta zemlja privede kulturama? Građani se neprestano zadužuju da bi mogli preživljavati. Vladu uopće nije briga koliko je cijena nafte, jer više cijene pune proračun PDV-om koji se naplaćuje i na trošarine. Osim toga, INA prodaje hrvatsku naftu, koja ju košta 16 dolara po barelu, kao da je kuvajtska! Vlastitim građanima prodaje njihovu naftu i na njoj zarađuje. Što se tiče struje, poskupjela je 24 posto. Vlada kaže da je donijela socijalne mjere, no recimo onima u okolici Vojnića ili dijelovima Like i Dalmatinske zagore poskupljenje nije problem jer oni struje ni nemaju. HEP-u se ne isplatiti uvoditi je, jer mora financirati nogometne klubove. Poskupljenjima će naravno opet najviše biti pogođeni siromašniji ljudi s više djece. Pad standarda je evidentan i rezultat je nesposobnosti ove vlade i što dulje ova garnitura bude na vlasti, bit ćemo sve više zaduženi, iako vladu nije briga za dug građana, a itekako bi ju trebalo biti briga, jer on pokazuje koliko ljudi sve lošije žive i jedva spajaju kraj s krajem.
Zvonimir Mršić ustvrdio je da ministar financija može biti vrlo zadovoljan jer je proračun zaradio dvije i pol milijarde kuna više. Radi se o povećanju s osnove cijena, potrošnje i uvoza. Podsjetio je da će višak novac iz proračuna ići u ministarstva kako bi se politički raspodjeljivao. Pa tako recimo HSS u Zagrebačkoj županiji kaže da ne može dobiti novac za projekte od države ako ne izbaci SDP iz vlasti. Ukazao je da se povećavaju stavke za državne ceste i ceste na otocima npr., ali stavka za županijske ceste se ne uopće ne povećava iako po koalicijskom sporazumu ove vlade piše da se treba povećati za 70 posto. Ovako će novac biti u Hrvatskim cestama, pa će onaj tko može do direktora dobiti novac za ceste. Trebamo li podsjetiti da su iduće godine lokalni izbori – upitao je Mršić. Ustvrdio je da ništa od onoga što su vladajući prije izbora obećavali nema u proračunu! Obećavali su drugi kolosijek pruge između mađarske granice i Zagreba, obećana je brza cesta Bjelovar-Gradec. Podsjetio je i da je Vlada do 1. siječnja 2009. g. obećala izgraditi dječji dom „Svitanje“ u Koprivnici, no ni za to sredstava u ovom proračunu nema.
Potpredsjedica Kluba Ingrid Antičević-Marinović upozorila je na tešku situaciju u zemlji, pad standarda i rast inflacije. Pristupanje Europskoj uniji otežano je i trpi velike probleme, zbog niza problema, od kojih je najveći korupcija, pa se sad tobože sve nade polažu u NATO. Ovoj nekompetentnoj vladi krivi su svi prije nje, sve bivše vlade su krive, krivo je globalno tržište i svi samo ne ona. Uzroci krize su u nesposobnosti same vlade, a u Hrvatskoj nije provedena niti jedna reforma. U Hrvatskoj u petoj ili šestoj brzini galopira jedino inflacija. Vlada bi trebala pokazati otpor inflaciji, a ne istini, te sve dovodi do stalnog urušavanja gospodarskog sustava. Ustvrdila je da je vlast građanima prodavala iluziju kako bi ostala na vlasti i nahranila svoje političke i megalomanske apetite. Tri četvrtine kućanstava jedva može podmirivati osnovne životne potrebe, ogoromna većina stanovništva je na pragu siromaštva, a njih će najviše pogoditi i cijena struje, koja će najviše pogoditi Dalmaciju koja se uglavnom grije na struju.
Marin Jurjević podsjetio je da je gorivo u mnogim tranzicijskim zemljama jeftinije nego u Hrvatskoj, a većina njih nema vlastite nafte. Upitao je zašto je tome tako. Iznio je primjer kako je stavka za duhovno zdravlje u zatvorskom sustavu sa 350 na 10 tisuća kuna, te postavio pitanje što se može napraviti s 10 tisuća kuna godišnje u hrvatskim zatvorima! Osim toga, još je teže razumljivo zašto se smanjuje stavka za helikoptersku službu za preko milijun kuna. Vlada se deklarativno zalaže za demografsku obnovu, a upravo će ovim poskupljenima biti pogođene obitelji s više djece, kojima se ne pomaže.
Nadica Jelaš podsjetila je na neprekidni rast inflacije koja je dosegla gotovo 7 posto, a gospodarski rast je samo malo veći od 3 posto, dok je 2007. g. bila obrnuta situacija. Usprkos ovome, proračun se puni, jer cijene rastu. Upravo prihodi od PDV-a najviše rastu. Ono prema čemu Hrvatska ide je pad standarda i naravno politička redistribucija. Osim toga, bogatiji dijelovi Hrvatske će dobivati više sredstava, a siromašniji manje. Mjere koje Vlada poduzima su vatrogasne mjere, a ni one uskoro neće biti dovoljne.
Gvozden Flego ukazao je na nelogičnosti i lutanja u proračunskim stavkama, od kojih neke rastu za gotovo tisuću posto, kao stipendije i doktorski studiji. Postavio je pitanje kako za ove potrebe rasta nismo znali pred nekoliko mjeseci kad smo donosili proračun? Sredstava za izradu kurikuluma i za razvoj srednjoškolskog obrazovanja ne rastu, ona padaju. Netransparentnost i nelogičnost proračunskih stavki kad su u pitanju znanost i obrazovanje, pokazuju da nema razvojne vizije, bez obzira što sredstva nominalno rastu. Ovakvom rebalansu proračuna ne mogu pomoći ni amandmani, zaključio je.
Zdenko Franić upozorio je da se ova vlada ponaša kao pijani bogataš koji rasprodajom hrvatske imovine i zemlje pokriva proračunske deficite. Rasprodajemo vlastitu zemlju, dižemo kredite i punimo proračun PDV-om naplaćenim na uvoznu robu kupljenu na kredit. Istraživanje Svjetske banke pokazuje da će hrvatski građani 2030. g. biti vlasnici svega 25 do 30 posto ozemlja i to većinom u gradovima i nacionalnim parkovima. Nevjerojatna povećanja nekih proračunskih stavki pokazuju ili da nema nikakvog planiranja u proračunu, a prošlo je svega nekoliko mjeseci ili ukazuju na indolenciju i nedostatak vizije. Ovaj proračun nije reformski niti je usmjeren na gospodarski rast, a nema ni bitnije socijalne komponente.
Marija Lugarić rekla je da je očekivala da će sektor obrazovanja i znanosti rebalansom proračuna dobiti povećanja sredstava za razvoj. A radi se zapravo o tome da se povećava pet stavki, a iza njih slijedi stotinjak stavki koje su bitne za razvoj i one se smanjuju za pedesetak milijuna kuna. Povećana su sredstava za upravu i administraciju Ministarstva, informatizaciju ministarstva, prijevoz učenika, te plaće u osnovnim i srednjim školama i besplatni udžbenici. No sve se to znalo i pred tri mjeseca, što znači da onda nisu dobro planirali i sad dobivamo potvrdu da je tomu tako. Razvoj sustava obrazovanja se smanjuje kroz smanjenja razvojnih stavki u proračunu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Taksativno je navela razvojne stavke koje se smanjuju ovim rebalansom, ukazavši na brojne nelogičnosti i štetnosti takvih postupaka.
Josip Leko ustvrdio je da ova vlada Hrvatsku vodi u sve veće zaduživanje i povećani pad standarda. To pokazuju rast inflacije, smanjenje proizvodnje, nesigurnost građana. Je li to perspektiva za hrvatske građane i pokazatelj da ova Vlada vodi zemlju u dobrom smjeru? Ne, nije. Velika većina građana socijalno je ugrožena, a vlada je socijalno neosjetljiva. Vlade u uređenim zemljama osnivaju stožere koje bi građane zaštitile od udara koji predstavljaju cijene hrane i energenata. Ova vlada selektivno iznosi podatke, a recimo ne govori ništa ni o vanjskom dugu. Izrazio je bojazan da bi mogli doći u situaciju kao što smo bili 1999.g., kad je gospodarski rast bio negativan. Vlada radi u korist uvozne politike i bogatih stranih vlasnika banaka, a zaduživanje funkcionira dok još imamo što prodati. Mjere koje vlada poduzima neće olakšati situaciju. Sve ovo pokazuje da je Vlada nespremna dočekala udar na standard građana i nema rješenja da zaustavi pad standarda, a takva vlada ne može računati da ima potporu građana.
Potpredsjednik Kluba Slavko Linić ocijenio je proračun vrlo važnim instrumentom ekonomske politike. Govoreći o šest mjeseci od početka godine, ustvrdio je da je stopa gospodarskog rasta neugodno niska, a stopa inflacije neugodno visoka i ove godine će očekivano biti 8 posto. Hrvatski izvoz je dvostruko manji od izvoza. Hrana i energetika se najviše uvoze. Vanjski dug i dalje raste iako to nije problem posljednjih šest mjeseci. Sektor gospodarstva je vrlo problematičan, stoga mu treba pomoći kako bi se podigla stopa gospodarskog rasta, smanjio uvoz, a povećao izvoz. Toga u ovom proračunu nema. Kroz akcijski plan moglo se smanjiti deficit uvoza i izvoza i platne bilance. Podsjetio je da je najveći nedostatak programa ove vlade energetski razvoj Hrvatske u iduće četiri godine. Nismo se okrenuli vlastitim izvorima energije niti investirali u njih. Kad su u pitanju plaće i mirovine, ovaj rebalans proračuna neće omogućiti rast plaća ni mirovina, a prosječna mirovina vjerojatno neće zadovoljavati ni 50% osnovnih životnih potreba, zaključio je.
(Petar Kurečić)