U jučerašnjoj raspravi o Prijedlogu Državnog proračuna za 2008. godinu sudjelovali su brojni zastupnici SDP-a, a mi donosimo pregled njihovih rasprava.

Slavko Linić upozorio je kako Proračun nije ni razvojan niti socijalan, a proizvodnja je apsolutno nedovoljna. Osvrnuo se posebno na situaciju u energetici. “Znalo se da će cijena nafte porasti na oko 100 dolara, o tome govori već godinama u Europi, ali Hrvatska nije učinila ništa. Uvozimo oko 50 posto energenata, ne razvijamo vlastitu energetiku, nalazišta plina, ne moderniziramo rafinerije. Moglo se odavno smanjiti deficit u uvozu energetike, nakon četiri godine HDZ-ove Vlade to nije napravljeno. Optimizma ne može biti ni sada, jer nema planova veće proizvodnje vlastite energetike i smanjivanja cijena. Ulaganja u energetiku su ogromna i mogu biti poticaj gospodarstvu, posebno poduzetnicima, ali ih nema. Željeznicu treba osposobiti za konkurenciju iz Europe, a SDP na to upozorava već pet godina – treba modernizirati infrastrukturu i cargo promet, ali se to ne radi. A na željeznicu se vežu brojna velika poduzeća i bio bi poticaj njima. Nema razvojne komponente Proračuna, i to nas brine. Moguće je da u 2008. godini plaće hrvatskih radnika neće realno pasti i zato govorimo o potrebi porezne promjene, da siromašni radnik ne snosi cijeli teret financiranja zdravstva. Promjenom porezne politike bogatiji bi malo više pridonijeli zajednici i teret bi bio prebačen sa siromašnih,” kazao je Linić, izražavajući nadu da će predsjednik Vlade poslušati sugestije i pokrenuti trgovačka društva koja imaju enormne potencijale i daju doprinos energetskom razvoju neovisnije Hrvatske.

Ljubo Jurčić podsjetio je da je dok je bio ministar predložio strategiju plinifikacije Hrvatske, koja je trebala biti gotova do kraja 2004. godine, ali su ovoj Vladi trebale dvije godine da shvati o čemu se radi pa završetak kasni. Do izbora svi su se pokazatelji dobro održavali, ali sada rastu cijene, inflacija i deficit, a gospodarstvo stagnira i ide u recesiju. Proračun je restriktivan. Od dvije vrste inflacije (zbog potražnje i zbog povećanja troškova) kod nas je riječ o inflaciji zbog povećanja troškova, a tu restriktivna proračunska politika ne pomaže te će ovaj Proračun još više pogoršati stagnaciju i uvesti Hrvatsku u recesiju. Treba povećati proizvodnju i konkurentnost, to se i obećava, ali je proturječno s planiranom nižom stopom gospodarskog rasta. Jurčić je upozorio kako se inflacija ne može objašnjavati vanjskim uzrocima. Naša roba postaje skuplja u inozemstvu i nije konkurentna. Cijene i troškovi proizvodnje rastu, a štitit će se stabilnost tečaja. Tako ne možemo održati konkurentnost. Jedino povećanjem proizvodnje i izvoza možemo ostvarivati dobit iz koje se sve financira. Imamo rast uvoza 20 posto, deficit trgovinske bilance raste i za 2007. godine iznosi preko 13 milijardi dolara. Ekonomski učinci približavanja Europskoj uniji su sljedeći: naša stopa rasta BDP-a po stanovniku omogućava nam godišnje povećanje od 300 eura, a BDP EU sa planiranim rastom od 2 posto godišnje raste 600 eura godišnje. Svake godine zaostajemo 300 eura za Europom. Smanjenje deficita neće smanjiti vanjski dug, a fiskalna politika se nije promijenila, stoga će bogati biti još bogatiji, a siromašni još siromašniji. Proračun nije ni razvojan ni socijalan.

Branko Grčić postavio je pitanje je li ovaj Proračun reformski? Očito da nije. Državne potpore nam zaostaju. Sektori kao što su željeznice, brodogradnja, energetika zahtijevaju velike strukturne reforme i brzu akciju, ali toga u Proračunu nema. Ne vidi se ni ulaganje u ekonomiju znanja. Stopa rasta niža je od planirane prošle godine za četvrtinu, inflacija je vrlo porasla. Treba nam aktivniji pristup fiskalnoj politici ali ga nema. Polovina poljoprivredne proizvodnje je uvoznog podrijetla, uvozimo energiju, a gospodarenje robnim zalihama je netransparetno, pa se nije ni moglo intervenirati kad je situacija na tržištu uzrokovala porast cijena hrane. Ovo sve ukazuje na recesijske trendove, pojavljuje se i pojam stagflacije. Potrebna je promjena fiskalne politike, koja može dati mnogo konkretnije mjere u idućim godinama. Konkurentnost je važna jer smo pred ulaskom u Europsku uniju. Restriktivna monetarna politika neće dati rezultata, jer nema fiskalnog rasterećenja niti naznaka da će do toga doći. A HNB Vladu svojim mjerama tjera Vladu da počne ovakve reforme, a te reforme su mnogo teže i dublje nego monetarne, ali su potrebnije. Nema naznaka da će se provoditi. Vlada treba reformski proračun i to već u 2008. godini. Izrazio je pritom nadu da ćemo već u rebalansu Proračuna neke od tih stvari vidjeti.

Marin Jurjević upozorio je na problem prometne zagušenosti Splita posebno u turističkoj sezoni, potrebu izgradnje brze ceste Solin-Klis, potrebu izgradnje tunela kroz Kozjak kako čvor Vučevica ne bi bio beskorisan, a Kaštela napokon povezana sa zaleđem i autocestom. Podsjetio je da je koalicijska Vlada sagradila autocestu do Splita, pa neka ova barem napravi spojeve na nju. Tražio je i izgradnju kanalizacijskog sustava, obalnog pojasa i cestovne obilaznice mjesta Milna na Braču, te povećanje sredstava za borbu protiv alge caulerpa taxifolia.

Brankica Crljenko upozorila je na tragično stanje i dugove šibenske bolnice, što nije uzrokovano ni prevelikim brojem zaposlenih ni nenamjenskim trošenjem sredstava nego previsokim zahtjevima i opsegom poslova koje nameće Ministarstvo. Bolnica djeluje na dvije lokacije, zgrade bolnice stare su preko 100 godina, a uvjeti za rad nemogući, što je slučaj i sa šibenskim Centrom za socijalnu skrb.

Dragica Zgrebec govorila je ponajviše o problemima u poljoprivredi, koji se ovim Proračunom neće riješiti. Uvoz hrane drastično je porastao i on generira inflaciju, a naša proizvodnja se ne razvija. Između ostalog, sustav potpora u poljoprivredi ne zadovoljava, ne postoje planovi okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta i pravog ruralnog razvitka. Jedinice lokalne i regionalne samouprave nisu sposobne ići u veće projekte zbog nedostatka sredstava. Amandmanima ćemo pokušati ukazati na neodrživo stanje u mnogim jedinicama lokalne i regionalne samouprave. Zapitala se i gdje nestao optimizam iz predizborne kampanje kad je premijer govorio o šest do sedam posto gospodarskog rasta godišnje!

Milanka Opačić ustvrdila je da su inflacija, niski gospodarski rast i pad standarda građana posljedice su loše gospodarske politike ove Vlade. Kad smo vidjeli pokazatelje, koji su porazni, uputili smo i neka naša rješenja u proceduru u Sabor. Građani su zabrinuti kako će živjeti u budućnosti. Treba im osigurati povećanje plaća, a to je moguće samo smanjenjem doprinosa. Povećale bi se plaće radnicima. Predlagali smo i uvođenje poreza na kapitalnu dobit, da se ne bi događalo da oni koji zarađuju milijunske iznose ne plaćaju poreze, koje plaćaju građani koji jedva spajaju kraj s krajem i snose sav teret države. 600 tisuća umirovljenika prima mirovine manje od 2 tisuće kuna. Proračunska osnovica prema kojoj se računaju sva socijalna davanja ostaje ista, znači neće biti povećanja tih naknada što znači da su sva predizborna obećanja ostala neispunjena. A Vlada planira svoja sredstva povećati za 30 posto, što ne ide na povećanje plaća službenika, nego je posljedica povećanog zapošljavanja ljudi, kako bi HDZ namirio svoje koalicijske partnere. Stoga će proračun održati koaliciju u Saboru i zaustaviti razvoj Hrvatske.

Igor Dragovan ustvrdio je da se danas raspravlja o dokumentu koji određuje kvalitetu života hrvatskih građana u tekućoj godini i svoj raskoši predizbornih obećanja. A premijer je za nesposobnost da riješi probleme optužio unutarnje i vanjske neprijatelje, tj. birače na izborima i teško okruženje u svijetu. Ovakvo teško stanje posljedica je nerada Vlade Ive Sanadera, a Vlade bez ambicije i bez vizije. Ovaj Proračun ponovno ostavlja slavonske županije na rubu gospodarskog razvoja, ako ga i bude. Ako bude sreće, rast će iznositi 4 posto, a u ušima nam još zvoni obećanje premijera iz kampanje od 7-8 posto. Inflacija je rezultat ekonomske politike Vlade. S ovim proračunom, slavonske županije ponovno će biti najsiromašnije hrvatske županije. Razlika u razvijenosti neće ostati 3 i pol puta na štetu Slavonije nego će se još povećavati. Od regionalnog razvoja, toliko obećavanog u predizbornoj kampanji, nema ničega. Slavonija i Baranja i dalje će ostati ovisni o državi, koja neće riješiti nezaposlenost. Nezaposlenost u slavonskim županijama je od 20 posto u Požeško-slavonskoj do 28% u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Nema socijalnih mirovina za starije. Proračun se godinama povećava, a plaće i mirovine realno ne rastu, nego padaju. Pred nama je očito godina nesigurnosti i teškog preživljavanja većine naših građana – zaključio je.

Podsjetio je, također, i da je povrat mirovina i visoka nezaposlenost posljedice kriminalne privatizacije i krađe u devedesetim godinama, izvršene od strane HDZ-a.

Mirjana Ferić-Vac upozorila je na nelogičnosti u proračunu koje se tiču provedbe projekata promidžbe Europske unije u Hrvatskoj, kao i nedostatku sredstava za obrazovanje stručnjaka. Sredstava za promociju kulture u svijetu su potpuno nedostatna. Ne povisuju se ni sredstva za gospodarsku diplomaciju. Upozorila je i kako Proračun nije rodno osviješten.

Gordana Sobol upozorila je na realni pad plaća i porast inflacije. U Hrvatskoj oko 300 tisuća obitelji živi na pragu siromaštva. Nisu predviđena sredstva za ekonomsko osnaživanje samohranih roditelja. 200 tisuća umirovljenika ne ostvaruje pravo na dodatak na mirovinu. Postavila je pitanje i zašto Vlada već dvije godine zanemaruje Nacionalnu politiku o ravnopravnosti spolova.

Vesna Škulić čestitala je Vladi na dosljednosti u ignoriranju rješavanja problema oslobađanja od plaćanja PDV-a na pomagala za invalidne osobe, kao što su npr. automobili, a to bi koristilo i invalidima Domovinskog rata. Nisu povećane ni osobne invalidnine, a Povjerenstvo Vlade za osobe s invaliditetom sastalo se dvaput prošle godine.

Zdravko Ronko govorio je o pritisku HDZ-ove vlasti na lokalnu vlast u Požegi. U Proračunu nije vidljiva stavka iz koje bi se trebalo isplatiti 14 milijuna kuna za zgradu Porezne uprave, koja nije plaćena od države, plus 9 milijuna kuna kamata. Stanje u Požegi je teško, vrlo teško, a ostavio ga je najdugovječniji HDZ-ov župan. Svega su svjesni i ministar financija i Vlada i trebali bi po Zakonu namiriti štetu ali ne čine ništa. Županija i Grad Požega nailaze na potpunu opstrukciju Ministarstva financija.

Dino Kozlevac kritizirao je nejasnoće u Proračunu, posebno zato jer su neka ministarstva razdvojena nakon ovih izbora pa se ne mogu vršiti usporedbe u odnosu na prošle proračune. Kritizirao je i sustav kapitalnog investiranja. Kad je Istra u pitanju, ukazao je na prometnu izoliranost Istre, plaćanje cestarina a autocesta nema, a ni željezničke pruge koja bi Istru povezivala Hrvatskom.

Dragutin Bodakoš kritizirao je Vladu zbog nebrige o razvoju proizvodnje hrane u Hrvatskoj, za što Hrvatska itekako ima perspektivu, posebno u Slavoniji i Baranji. No problemi u proizvodnji hrane, posebno u stočarstvu su golemi. Iznio je niz podataka o uvozu hrane, dok naši uzgajivači istodobno ne mogu prodati svoja stada. Gasi se i proizvodnja ribe u ribnjacima.

Ante Kotromanović osvrnuo se na teško gospodarsko stanje u Sinju i Cetinskoj krajini, a ovim proračunom ne predviđaju se nikakvi razvojni projekti. Očito zbog toga što Jarnjak nije uspio nagovoriti vijećnike u Sinju da sruše vlast koju vodi SDP. Tražio je povećanje sredstava za razminiranje. Sredstva za program psihosocijalne pomoći braniteljima koji nisu invalidi također nisu povećana. Radi se o brojci od preko 400 tisuća ljudi. Pozvao je zastupnike iz svih stranaka da podrže amandmane za pomoć Sinju.

Marija Lugarić ocijenila je program Vlade, kad je obrazovanje u pitanju, mrtvim slovom na papiru. Sad kad imamo konkretne brojke pred sobom vidimo da su obećanja iz programa vlade potpuno neispunjena. Iznijela je niz konkretnih statističkih podataka kojim je potkrijepila svoje tvrdnje. Istaknula je mizerno povećanje plaća učitelja za 50 kuna mjesečno. Treba prestati govoriti o društvu znanja, dok se ne osiguraju sredstva za početak njegove provedbe. Proračun je neambiciozan i ne nudi razvoj, a nudi stagnaciju plaća i mirovina, dok troškovi rastu.

Rajko Ostojić iznio je podatke iz proračuna, prema kojima izdvajanja za zdravstvo ili ne rastu ili rastu onoliko koliko i proračun, pa nema pravog povećanja. Citirao je program Vlade koji je u potpunom neskladu s prihvaćenim Proračunom. Izdvajanja za lijekove na recept smanjuju se. Mi smo u 21. stoljeću, u informatičkom društvu, a zdravstvo je ostalo u prošlosti.

Romana Jerković upozorila je na vrlo teško stanje u zdravstvu, nema nizinske pruge, nema razvoja riječke luke, postat ćemo slijepo crijevo europskih prometnih pravaca. Vladu ne brine ni odvojenost istarskih željeznica od hrvatskih. Nema razvoja regionalnih riječnih luka. Ali je zato vidljivo povećanje sredstava za vozni park Vlade i ministarstava. Posljedice će naravno osjećati građani, koji na izborima sigurno nisu glasali za ovakav Proračun.

Željko Jovanović ustvrdio je da gospodarstvo stagnira, Proračun raste, a izdvajanja za zdravstvo stagniraju. To za hrvatske građane znači da će im zdravstvena zaštita biti sve lošija i lošija. Hitna medicinska pomoć neće se razvijati, kako piše u sporazumu o koalicijskoj vladi. Fond skupih lijekova, zamišljen kao dobar projekt, ne ostvaruje prava pacijenata jer nije predviđeno dovoljno sredstava. Upozorio je kako će ovim tempom Rijeka dobiti KBC 2020. godine, a njemu gravitiraju i Primorsko-goranska, Istarska i Ličko-senjska županija.

Nenad Stazić ustvrdio je da je premijer priznao loše makroekonomske rezultate istaknuvši da je za to krivo povećanje svjetskog pučanstva kao vanjski faktor, te politiku HNB-a kao unutarnji faktor. Ovo je zaista revolucionaran zaključak koji će utjecati na pomicanje granica ekonomske znanosti. Ministar Šuker je za visoke državne troškove optužio Vladu koja je prestala djelovati pred pet godina. Premijer je za divljanje cijena optužio gradonačelnike. Svi su krivi, pogotovo oni koji nemaju veze s proračunom, samo je jedan nevin, a to je premijer. Pozvao je Vladu koja je naslijedila samu sebe, da umjesto isprika za sve što nije učinila, pokuša barem nešto učiniti. Davanja su obećanja prije izbora o rastu od 7 posto, sad se najavljuje 4 posto. Mirovine nikada nisu iznosile manje, 38 posto prosječne plaće. Porezom možete uzeti bogatima koji zarađuju milijune i dati nešto od njihove zarade siromašnima, recimo umirovljenicima koji imaju 66 kuna dnevno za život. Što se tiče jedinica lokalne samouprave, očito novac mogu dobiti samo ako njihovi vijećnici po nagovoru tajnika HDZ-a Jarnjaka izdaju volju birača i prijeđu na stranu HDZ-a. Upozorio je i na smanjenje sredstava za informatizaciju Sabora, što je paradoks.

Neven Mimica ustvrdio je da ovakav Proračun koči reformu državne uprave, koja je prevelika i troma i potpuno nesposobna ispunjavati kriterije koje postavlja EU, a to je bio i cilj Vlade. Ovakav prijedlog Proračuna znači da će reforma državne uprave biti potpuno zaustavljena, a povećavat će se i broj zaposlenih što će povećati troškove za državnu upravu za više od 12 posto. Mi se ne zalažemo za otpuštanje ili smanjivanje plaća u državnoj upravi, ali je rashode moguće smanjiti a da ljudi ne ostanu bez posla, a to zna dobra vlada, koja zna provesti reformu državne uprave. Takva uprava bi se financirala i od pružanja javnih usluga, a ljudi bi se mogli zapošljavati i u jedinicama lokalne samouprave u decentraliziranom ustroju. Ova Vlada bira najlošije rješenje. Društveni sektor morao bi imati udio od najviše 8 posto u ukupnom gospodarstvu, a sad je taj postotak preko 11 posto. Nikakve priče neće moći uvjeriti hrvatsku javnost da hrvatska državna uprava nije troma, skupa i neučinkovita. A stvarni pomaci morat će se napraviti kad-tad ako Hrvatska želi ući u EU. Umjesto toga, mi imamo dogovaranje koalicijskih kvota za javne natječaje, povećanje broja državnih tajnika i potpunu politizaciju uprave.

Ivan Hanžek upozorio je da na naplatu dolaze neke stvari koje smo mogli predvidjeti. Spori ulazak u Europsku uniju, prilike u okruženju i dotok stranog kapital zaveli su Vladu da je dovoljno samo prilagoditi se i trošiti sredstva. No neke stvari treba predvidjeti, a mi to u Hrvatskoj nismo napravili. Prigovorio je na financiranje županijske uprave za ceste, posebno u Zagorju. Čak ni dio obećanja iz predizborne kampanje nije uslišen. Gvozden Flego upozorio je na činjenicu da proračun zaustavlja izgradnju društva znanja. Smanjuje se dinamika zapošljavanja novih znanstvenih novaka u sustavu znanosti, izdvajanja za znanstvene projekte su nedostatna, 70 posto proračuna za znanost ide na plaće, tako da mi nemamo znanstveno-istraživačke institucije nego socijalne ustanove. Biserka Vranić upozorila je na nerazumijevanje proračuna za razvoj sredine iz koje dolazi, a to su Grad Ozalj i karlovačka regija. Bruno Kurelić upozorio je na činjenicu da proračun nije razumljiv za čitanje širokom krugu ljudi, kao i na činjenicu da u Hrvatskoj svi ne žive u gradovima i uz Internet. U Hrvatskoj nema razumijvanja za siromašne. Iznio je niz konkretnih primjera iz proračuna u kojem nije bilo mjesta za potrebe gradova i općina Karlovačke županije. Zvonimir Mršić rekao je da pokušava razumjeti da nikada u Proračunu dosad nije pisalo niti piše Koprivnica. HDZ se u kampanji u II. Izbornoj jedinici razmetao milijunima, a kad ni to nije uvjerilo birače, milijardama. Dječji dom „Svitanje“, za koji je Vlada obećala da će biti nanovo napravljen, nije u proračunu. Zar na 118 milijardi kuna nema 2-3 milijuna kuna za tu djecu? Djecu bez roditelja, koja nemaju gdje biti, a Vlada je o tome donijela odluku u Koprivnici prošle godine.

 

Luka Denona iznio je da će BDP rasti po stopi od samo 4.5 posto kako predviđa ovaj Prijedlog proračuna, a inflacija 5.2 posto, što ne odgovara najavama koje je Vlada davala prije izbora. To je razočarenje. Iznio je podatak da su cijene hrane manje u Italiji nego u Hrvatskoj. Najavljeno je i poskupljenje energenata za lipanj. Također je upozorio da poljoprivreda u protekle četiri godine nije bila prepoznata kao bitna grana, a nema naznaka da će se to promijeniti. Hrvatska će i dalje biti ovisna o uvozu hrane.

Nadica Jelaš ustvrdila je da proračun nikako ne može biti razvojni jer planirana stopa rasta od 4.5 posto nije dovoljna i ne možemo si dozvoliti ako ne želimo stalno zaostajati za Europom. Decentralizacija je bila politički konsenzus i nužno je potrebna no u proračunu je nema. A ona je itekako nužna, jer samo tri županije imaju BDP po stanovniku veći od hrvatskog prosjeka od 7 tisuća eura i to je najbolji pokazatelj razlika u razvijenosti. Dobar pokazatelj je i stopa nezaposlenosti koja je u Zagrebu npr. 6.5 posto, a u Vukovarsko-srijemskoj županiji 28.4 posto! Međimurje pak ima najveću stopa ekonomske aktivnosti u Hrvatskoj, ali i najmanje plaće, tako da se tamo najviše radi a najmanje zarađuje, a prima i najmanje državne pomoći, uz najveću stopu pokrivenosti uvoza izvozom od čak 92 posto, koja inače za Hrvatsku iznosi 47 posto! Državu treba decentralizirati i regionalizirati. U Međimurju, tri najbolnije točke su sanacija tekstilne i obućarske industrije, projekti navodnjavanja i izgradnja osnovnih i srednjih škola te veleučičišta.

Tanja Vrbat ocijenila je prijedlog Proračuna nejasnim, jer nema razrade projekata po stavkama niti se iz pozicija može iščitati što koja stavka konkretno znači, ne zna se koja cesta ili autocesta stoji u proračunu i gdje. Građani uopće ne znaju kako bi se njihov novac trebao utrošiti. Osim toga, u proračunu nema strateških pravaca budućeg razvoja Hrvatske. Trebalo bi poticati pomorsko-jadransku orijentaciju. Posebno sjeverni Jadran i Istra imaju izvanredan geoprometni položaj i predstavljaju najrazvijenije sredine i motor razvoja cijele Hrvatske. Upozorila je na neodgovarajuće prilaze riječkoj luci koji sprečavaju njen razvoj. Istarske željeznice nisu povezane s hrvatskim. U Istri nema ni kilometra autocesta ali zato imamo tunel Učka za koji se plaća 28 kuna u jednom smjeru. Navela je još niz projekata u Istri koje treba izgraditi.

Mario Habek govorio je o zanemarivanju Varaždinske županije kad je u pitanju državni proračun, iz proračuna se uopće ne može iščitati koji su projekti vezani za Varaždinsku županiju, ako ih uopće ima. Država zbog visoke centraliziranosti odlučuje koji će se krajevi uz pomoć državnog proračuna bolje, a koji slabije razvijati. Najavljena je brza cesta Varaždin-Krapina, koja se prema proračunu neće ove godine graditi, ceste že se vjerojatno graditi prije izbora. Osim toga, upozorio je da Vlada sustavno ignorira problem obrazovanja.

Gordan Maras ocijenio je planiranu stopu rasta nedovoljnom, a stopu inflacije previsokom, te će neto plaća hrvatskih građana u ovoj godini pasti. A danas u Hrvatskoj imamo 27 posto prosječne plaće, pa s rastom od 0.5 posto godišnje kao prošle godine, bit ćemo na europskom prosjeku za oko 140 godina. Pod uvjetom da nemamo realni pad plaća kao što se predviđa ove godine. Vlada nema viziju razvoja niti je sposobna razvijati gospodarstvo. Na inflaciju najviše utječe porast cijena prehrambenih proizvoda, a ne poskupljenje komunalija u gradovima. Negativna platna bilanca s inozemstvom je 72 milijarde kuna. Gospodarstvo nam nije konkurentno. Ovaj proračun samo pokazuje da se ništa neće poboljšati a građani će živjeti teže.

Mirela Holy ocijenila je proračun kopijom prošlogodišnjeg, koja ne nudi previše optimizma. Neambiciozni proračun odraz je činjenice da HDZ nema stručnih i talentiranih ljudi s idejama, znanjem, radnom energijom i vizijom. Rast proračuna Ministarstva zaštite okoliša ne prati čak ni neambiciozni rast proračuna. Proračuni za zaštitu prirodnih resursa razbacani su u cijelom nizu resora, a smanjeni su proračuni za zaštitu voda i mora. Fond za zaštitu okoliša bilježi velike gubitke od 302 milijuna kuna, jer se pokazuje da je višak ambalaže za koji se isplaćuje naknada došao izvan Hrvatske tj. iz BiH i Srbije. Spomenula je posebno slučaj tvornice „BBS“, čiju je izgradnju država subvencionirala s 4.5 miljuna eura, a koja danas izbacuje na tržište žalosnih 12 tona ampula pet ambalaže.

Mirando Mrsić upozorio je iznimnu osjetljivost zdravstvenog sustava, pad kvalitete zdravstvene zaštite građana, a proračun ne osigurava financijsku stabilnost sustava i nigdje nije uravnotežen. Sustav bi najbolje funkcionirao sam za sebe, kad ne bi bilo bolesnika. Dugovi u zdravstvu su preko 3 milijarde kuna. 62 bolnice u Hrvatskoj imaju gubitke od preko 150 milijuna kuna. HZZO će u 2008. g. imati manjak od 2 milijarde kuna. Bez realnog planiranja potrošnje u zdravstvu, posebno potrošnje lijekova na recept sustav se neće moći uravnotežiti. Zdravstveni proračun bio je očito izvor za pokrivanje drugih dubioza u proračunu, zakjučio je.

Nada Čavlović-Smiljanec upozorila je da Virovitičko-podravska županija zaostaje po razvoju za prosjekom Hrvatske. Očekivanja da će ovim proračunom započeti jači nužan razvoj nisu ispunjena. Potrebne su dvije brze ceste Vrbovec-Bjelovar-Virovitica te Virovitica-Slatina, kao dio ceste Varaždin-Ilok. No tih stavki u proračunu nema. Ukazala je na potrebu razvoja projekta navodnjavanja, posebno projekt Kapinci-Vaška.

Davor Bernardić upozorio je na planirano zaduženje od 11 i pol milijardi kuna u državnom proračunu, od toga 3 milijarde na domaćem tržištu, znači rast unutarnjeg duga. S ostalim proračunskim korisnicima dug raste na 16 milijardi kuna. Županijske bolnice dužne su 5 milijardik una. Vanjskotrgovinska bilanca iznosi 13 milijardi dolara. Građani se zadužuju kratkoročno za kredite, ne za stanove, nego za potrošnju. Nap gospodarski rast je uvezen, zaključuje. Građani će sve teže živjeti, a proračun kao odgovor na to npr. smanjuje stavke za poticanje proizvodnje za 17 milijuna kuna u odnosu na prošlu godinu. Nužne su nam strukturne reforme, prije ulaska u EU, a mi umjesto da u njih ulažemo, idućih ćemo godina očito morati štedjeti.

Goran Heffer iznio je stav da proračun odražava potrebe koalicijske vlasti. Ukazao je na lokalni problem izgradnje vinkovačke obilaznice, koja nije predviđena proračunom. Istočna obilaznica Vinkovaca prijeko je potrebna. Naravno, kao i ostala HDZ-ova predizborna obećanja, bilo je to obećanje koje je vrijedilo samo do izbora, a obećanje o početku gradnje kanala Dunav-Sava čak je i bilo objavljeno u vukovarskim novinama 23. studenog 2007. g. od donošenja prostornog plana i početka gradnje kanala, najavljenog za prvu sjednicu Sabora, naravno nije i neće biti ništa.

Željka Antunović smatra da su pokazatelji u proračunu porazni. Većina projekata koji su u proračunu vuče se već 5, 6 godina ili više godina. No iz ovog proračuna nemoguće je iščitati konkretne projekte jer naprosto nema informacija. Vlada je zastupnicima dala hrpu brojeva, ali nema niti ciljeva niti projekata. Iznijela je primjer da se planira smanjenje izdataka za MUP za 7 posto, jer se planira broj zaposlenih od 26 600, no kao zastupnici trebalo bi mi da sazna koliki je sadašnji broj zaposlenih nekoliko dana da dobije tu informaciju, ustvdila je. Brojni su najavljeni projekti infrastrukture, a radi se zapravo o smiješnim predviđenim iznosima za njihovu izvedbu. Spomenula je slučaj sveučilišta u Dubrovniku za koje se planiranih 100 milijuna vuče već četiri godine u proračunu. Što se tiče umirovljenika, rekla jeda smatra da će pasti na prosjački štap jer se ne izvršava projekt mirovinske reforme kroz drugi stup onako kako bi trebao.

Ranko Ostojić upozorio je na činjenicu da je proračun nejasan i da je iz njega nemoguće iščitati konkretne stvari. Osim toga, upozorio je na činjenicu da je država loš gospodar svoje imovine. Još dan dans nema popisa državne imovine a država svakim danom gubi novac koji joj pripada npr. od mineralnih sirovina koje se kradu kao i od izostanka zarade od državnih nekretnina, a onda se problemi bolnica moraju rješavati humanitarnim akcijama. Radi se o milijardama procijenjenog bogatstva kojim se ne gospodari na pravi način.

Tonino Picula proračun smatra posljedicom negativnih procesa koje je ili potakla sama Vlada ili je rezultat nedostatka njene proaktivne politke za predviđanje i sprečavanje globalnih nedaća. Ovaj proračun pati i od koalicijskih nedaća, te će se ova vlada teže nositi s gospodarskim poteškoćama. Pretpristupni ekonomski program poakzuje koliko je Hrvatska daleko od EU, državna potrošnja i dalje je previsoka, umjesto rasta od 7 posto prijeti nam inflacija od 7 psoto. Plasiraju se obveznice kako bi se pokrili dugovi, posebno ne „samuraj“. Svjetska banka zaustavila je program PAL3 jer je Vlada odustala od predviđenih točaka dogovora. Ne osigurava se niti konkurentnost. Stanje u robnim rezervama nam je alarmantno, raspolažemo umjesto s 580 tisuća tona žitarica, samo sa 30-ak tisuća. To samo pokazuje koliko neozbiljno tretiramo strateški problem hrane.

Arsen Bauk u svom izlaganju je posebno upozoravao na probleme otoka i otočana, njihove nepovezanosti s kopnom i skupoće života na otocima. Založio se da se umjesto da se povećaju sredstva uredu premijera, taj novac amandmanima da otocima. Potrebno je uvesti dodatne brodske linije za srednjodalmatinske otoke i obnoviti flotu Jadrolinije. Neki otoci nemaju riješen ni problem vodoopskrbe, a ova vlada smanjuje stavke za kapitalne investicije!

Sonja Šimunović govorila je o problemima Brodsko-posavske županije i Slavonskog Broda, prije Domovinskog rata vrlo razvijenih dijelova Hrvatske, s BDP-om od preko 10 tisuća dolara, a danas on iznosi 3 785 dolara po stanovniku. Pitala je čemu maćehinski odnos države prema toj županiji jer ako je moguće u Zadar uložiti milijarde, zar je ovdje dovoljan pokoji milijun? U Slavonskom Brodu očito nije potreban ni nadvožnjak iako preko prijelaza pruge dnevno prelazi 12 tisuća vozila, mnogo više nego preko planiranog Pelješkog mosta. Problemi Slavonskog Broda i županije sustavno se ignoriraju a očito postoji samo jedna perspektiva – nazadovanje. U Slavonskom Brodu, koji je poslije rata dobio 20 tisuća novih stanovnika, godinama se planira otvaranje srednje glazbene škole, a država nije sposobna ni otkupiti kuću Ivane Brlić-Mažuranić, hrvatskog književnog branda i turistički je valorizirati.

Antun Vujić zaključio je da Hrvatska ima koalicijsku vladu s jasnim sporazumom ali od perspektive nema ništa, iz brojki se ništa niti vidi niti čuje. Nemamo vizija i kažemo da ih nemamo. Rasta nemamo jer ga ne možemo ni imati. Proračun bi trebao biti ambiciozan a nudi nam stagnaciju. Neaktivnost gospodarske politike prepoznatljiva je i u kulturi, a sredstva za zaštitu kulturne baštine rastu zbo uvođenja spomeničke rente, a bez toga bi padala. Nema ambicioznosti ni razvoja, nastavit ćemo egzistenciju u uvjetima globalizacije i gubitka identiteta i ništa nećemo napraviti da to promijenimo. Upozorio je da je u proračunu porasla stavka za kulturno društvo Edit, koje zapravo nije kulturno društvo nego d.o.o., a financira se novcem Ministarstva kulture. Ovo nije proračun uzleta nego standardni proračun, koji nas osuđuje na stagnaciju. Ekipa koja vodi Hrvatsku očito ovim proračunom pokazuje rezignaciju. Ostavila je izborni uspjeh, a proračun je njena legitimacija i delegitimacija.

Daniel Mondekar govorio je o utjecaju proračuna na znanost, visoko obrazovanje i civilno društvo. Upozorio je na problem lošeg provođenja Bolonjskog procesa i nemogućnost zapošljavanja prvostupnika koji će uskoro trebati zapošljavati a neće moći nastaviti diplomski studij. S titulom prvostupnika traže objašnjenje što mogu raditi još i danas. Nema sredstava akreditacije sveučilišta za mobilnost studenata, što je dio Bolonjskog procesa. U Agenciji za visoko obrazovanje raste broj zaposlenih, a dio njih ne zna čak niti engleski jezik ni osnovne informacije o tome što bi trebali raditi. Hrvatska ima velik broj znanstvenih projekata ali je njihova vrijednost smiješna, pa su i rezultati zanemarivi. Nedostaje mentora u sustavu znanstvenih novaka. U proračunu nema niti kune za projekte udruga koji imaju cilj ulazka hrvatskih organizacija civilnog društva u različite europske mreže. Hrvatska nepostaje zemlja znanja, jer vlada uporno misli da može sama prokrčit put prema Europskoj uniji.

Tatjana Šimac-Bonačić u replici se osvrnula na problem volonterstva i sustavnog regrutiranja volontera, koje u Europi ima veliku tradiciju, a ovim se proračunom potiče sa smiješnih milijun kuna!

Zoran Vinković ustvrdio je da u dvorani nema nikoga od predstavnika vlasti, kao ni zastupnika umirovljenika koji je očito zadovoljan svojom plaćom i mirovinom, a nema ni zastupnika nacionalnih manjina. Ocijenio je da u proračunu nema ni slova o decentralizaciji, a to je bila najvažnija točka razgovora o koalicijskoj vladi. Nema ni naznaka smanjenja PDV-a iako je i to bilo najavljeno. Položaj umirovljenika je žalostan, jer čovjek koji ima 42 godine staža ima mirovinu 1642 kune. Izražio je žaljenje što Hrvati u domovini većinom ne mogu gledati ovu raspravu, nego samo oni u iseljenoj Hrvatskoj, te BiH i Vojvodini, kojih u proračunu nema iako im je prilikom izbora za dijasporu od HDZ-a bila najavljivana velika pomoć. Proračun je netransparetan i nerazvojan, a novac se dijeli po političkoj podobnosti i babi i stričevima. Nije predviđena niti jedna kuna za četiri luke u Slavoniji – Osijek, Slavonski Brod, Vukovar i Ilok.