Smanjenje gospodarskih aktivnosti utjecajem globalne gospodarske i financijske krize potrebno je sanirati dijelom i kroz smanjenje davanja koja gospodarski subjekti plaćaju na investicije i redovnu djelatnost. U rujnu 2008. godine Ministarstvo financija Republike Hrvatske objavilo je Registar neporeznih prihoda u kojem je pobrojano 245 raznih naknada, pristojbi, premija i članarina od kojih je 2007. godine ubrano 12,5 milijardi kuna, što je u odnosu na 2002. godinu povećanje od 7 milijardi kuna. Izrada Registra neporeznih prihoda pokazala je da država, lokalne vlasti, komunalna i javna poduzeća kreiraju svoje zahtjeve i terete stanovništvo i poduzeća bez ozbiljne mogućnosti bilo kakvog utjecaja. Nedostatak likvidnosti na globalnom tržištu novca i rast kamatnih stopa imat će značajan utjecaj na hrvatsko gospodarstvo, pogotovo na investicije u industriju i zadržavanje postojećih i otvaranje novih radnih mjesta u realnom sektoru. Hrvatsko gospodarstvo je suočeno i s dodatnim izazovom refinanciranja javnog duga što će utjecati na kreditne mogućnosti na domaćem financijskom tržištu. Predlažemo da se oslobađanje od plaćanja određenih neporeznih prihoda odnosi na fizičke i pravne osobe i vrijedi u ovoj kriznoj, 2009. godini.
Ovim Zakonom predlaže se smanjenje određenih neporeznih obveza koje plaćaju pravne i fizičke osobe u 2009. godini: vodni doprinos u cijelosti, šumski doprinos za 25%, naknada za ambalažu i ambalažni otpad za 50%, spomenička renta za 50%, komunalni doprinos za 25%, doprinos za HGK za 25%. Smanjenjem ovih financijskih davanja smanjili bi se troškovi poslovanja, odnosno investiranja. Vodni doprinos plaćaju investitori. Plaća se u tri zone, a osnovicu čine poslovne prostorije, stambene građevine za stalno i povremeno stanovanje, objekti društvenog standarda, religijski objekti, proizvodni pogoni, prometnice, produktovodi, telekomunikacijske kanalizacije, otvorene poslovne građevine i druge otvorene građevine. Smanjenjem svih ovih obveza utjecalo bi se na smanjenje troškova poslovanja u gospodarstvu, posebno onih sektora koji će jako trpjeti od smanjenja investicija. U krizi će rasterećenje investitora znači osiguranje novih radnih mjesta, a smanjenje troškova poslovanja zadržavanje postojećih radnih mjesta. Umanjeni prihodi neće bitnije utjecati na postojeće projekte, jer se ova sredstva dosta troše i nenamjenski.
Vlada je dala negativno mišljenje na ovaj naš prijedlog, iako se i već raspravljenim rebalansom proračuna ne predviđa toliko potrebno smanjenje neporeznih prihoda, koji bi rasteretirili gospodarstvo.

U ime Kluba SDP-a govorila je Nadica Jelaš, predstavivši Prijedlog zakona kao dio antirecesijskog paketa SDP-a, kojim se pokušava olakšati teret recesije gospodarstvu. Iako je predviđeno da traje samo u 2009. g., recesija će se nažalost produljiti i na 2010. g. Veličinu parafiskalnog nameta koji opterećuje gospodarstvo pokazuje se u činjenici da se radi o 12,5 milijardi kuna u 2007. g. Udio prihoda jedinica lokalne samouprave u tim prihodima iznosi 42,3%, izvan proračunskih fondova 32,7%, te države 11,1%. Ovi prihodi iznose 3,8% BDP u Hrvatskoj. Nažalost, lokalne vlasti i komunalna poduzeća vlastitim zahtjevima generiraju zahtjeve plaćanja parafiskalnih nameta gospodarstvu. Najviše novca poduzetnicima se uzima kroz komunalni doprinos i spomeničku rentu, te dovode do toga da poduzetnici čak razmišljaju o odustajanju od projekata. Predlagali smo da se Zakon donese po hitnom postupku, kako bi učinci bili vidljivi u ovoj godini, kroz Proračun. Ali trebalo je četiri mjeseca da prijedlog dođe na red za raspravu. Pa su neki dijelovi iz Prijedloga zakona postali neaktualni, jer su u međuvremenu smanjeni doprinos za HGK i naknada za ambalažni otpad. Drago nam je da je barem dio prijedloga konzumiran i to nam je najbolja satisfakcija da je dobar. Naknada za ambalažni otpad morala bi biti smanjena na 30 lipa, a ne da bude 50 lipa. To se vidi iz podatka da je povrat ambalažnog fonda bio 130 posto! Radi se o razlici od 650 milijuna boca od početka 2006. g., što je 325 milijuna kuna koje je Fond isplatio za boce koje su donijeli turisti, koje su donesene iz susjednih država ili čak proizvedene samo da bi se dobila povratna naknada. Kad bi se naknada smanjila, Fond bi uštedio. Povrat ambalaže ne bi se smanjio, a smanjila bi se siva ekonomija jer se boce ne bi donosile u Hrvatsku ili proizvodile za 20 lipa po komadu pa na njima zarađivalo. Samo bi gospodarstvo na sprečavanju sive ekonomije godišnje uštedjelo preko 20 milijuna kuna.
Sve navedene mjere predložene u Prijedlogu zakona imaju cilj smanjiti pritisak parafiskalnih nameta na gospodarstvo, kako bi mu se olakšao teret recesije. Vlada je dala negativno mišljenje i nije čak imala potrebu ni obrazložiti ga, niti je predvidjela mjere koje bi olakšale teret gospodarstvu. To samo pokazuje već ustaljenu praksu da se svaki prijedlog koji dolazi iz oporbenih redova odbija, kako god dobar bio. (Petar Kurečić)