Revizija godinama utvrđuje ponavljanje nepravilnosti u radu državnih tijela

Sabor je raspravio Izvješće o radu Državnog ureda za reviziju za 2008. g., Izvješće o obavljenim revizijama za 2007. g., te Izvješće o obavljenim revizijama za 2007. g., posebni dio. U ime Kluba SDP-a govorila je Dragica Zgrebec.
Iznijela je najvažnije značajke iz izvješća Državne revizije, te ukazala na poteškoće s kojima se Državna revizija susreće u svom radu. Ono što se ponavlja iz godine u godinu, su nepravilnosti u radu koje se ponavljaju, te postoje tijela kojima Državna revizija iz godine u godinu daje ili negativno ili uvjetno mišljenje.

Kad su u pitanju državna tijela, situacija je doduše čak bolja nego kad su u pitanju tijela lokalne samouprave. Revizijom utvrđene nepravilnosti najviše se odnose na nenamjensko i netransparentno trošenje proračunskih sredstava, kroz njihovo trošenje na ono za što nije planirano utrošiti ih, te na sustav javnih nabava, koji obiluje nepravilnostima.
Ustvrdila je i da Ured državne revizije otpočetka radi kvalitetno svoj posao. Ljudi u njemu su osposobljeni u vrlo kratkom roku i rade kvalitetno. No, izostaje uklanjanje uzroka koji uvjetuju ponavljanje nepravilnosti u izvješćima Državne revizije.
Potrebno je naime da Sabor, kao tijelo koje je osnovalo Reviziju, te kojem Revizija podnosi izvješće o radu, ispuni svoju dužnost. Sva izvješća Državne revizije treba prihvatiti. No, moraju se poduzeti koraci za otklanjanje nepravilnosti, u radu državnih tijela i tijela lokalne samouprave. Izvšno tijelo, koje treba pripremiti program otklanjanja nepravilnosti, je Vlada.

Iznijela je ukratko i prijedloge zaključaka koje Hrvatskom saboru predlaže Klub zastupnika SDP-a, kako bi se ove nepravilnosti pokušale otkloniti.
Treba obvezati Vladu da u primjerenom roku (mi predlažemo 60 dana) dostavi Hrvatskom saboru program mjera za otklanjanje ovih nepravilnosti.
Vlada treba dostaviti i popis državne imovine, koji je sada nepotpun, te izraditi cjelokupan popis državne imovine, barem do kraja godine.
Državno odvjetništvo trebalo bi dobiti sva izvješća Revizije i trebalo bi Saboru dostaviti što je poduzelo po Izvješću Državne revizije.
Klub SDP-a iz godine u godinu predlaže zaključke, kojima bi se pokušalo i od pojedinih Ministarstava dobiti rezultate i planove za učinkovitije trošenje proračunskih sredstava, no naše zaključke vladajući uporno odbijaju. Zaključila je da Hrvatski sabor mora ispuniti svoju dužnost, mora se učiniti nešto da se konačno otklone nepravilnosti koje se ponavljaju već 14. put u godišnjem Izvješću Državne revizije.

Gordan Maras upozorio je na brojne nepravilnosti u radu Ministarstva obrane, koje iz godine u godinu od Državne revizije dobiva uvjetno mišljenje, zbog netransparentnosti u radu, posebno kod neprovođenja javnih natječaja kod nabava i evidentiranja imovine. Primjerice, MORH prednjači u nabavama bez javnog natječaja, a svoju imovinu nije ni potpuno evidentirao. Sustav nabava nije jedinstven, te je time skuplji i neefikasniji.
Nenad Stazić govorio je o brojnim nepravilnostima u radu državnih tijela, zbog kojih neka, poput npr. Ministarstva obrane, iz godine u godinu ne dobivaju pozitivno mišljenje o svom radu od Državne revizije. Sve ovo otvara sumnje u korupciju u sustavu. No, ne dešava se ništa. Vladajućima već godinama izgleda nije u interesu da se ovome stane na kraj.
Boris Šprem ukazao je da je oznaka tajnosti s posebnog dijela izvješća o obavljenim revizijama za 2007. g. trebala biti skinuta ranije, kako bi se provela široka rasprava o izvješću na radnim tijelima Hrvatskog sabora. Upravo u posebnom dijelu Izvješća najviše je nepravilnosti u trošenju proračunskih sredstava, na koje izvješća Državne revizije ukazuju iz godine u godinu.
Željko Jovanović je kroz primjere ukazao na brojne sumnje u korupciju, prilikom trošenja proračunskih sredstava, koje se ponavljaju. Dok god se dešavaju ovakve stvari i revizija utvrđuje nepravilnosti, postoje sumnje u korupciju.
Slavko Linić upozorio je na neučinkovito trošenje proračunskih sredstava. Nažalost, revizija tu ne može ništa konkretno učiniti, jer nije nadležna pokretati postupke. Postavio je i pitanje planiranja proračuna, jer kako je moguće da Proračun svaki put krajem godine neobjašnjivo naraste? Također, ukazao je i na pitanje načina knjiženja troškova, koji se evidentiraju samo kad su plaćeni, a ne kad su nastali, što ne odaje pravo stanje stvari.
Marija Lugarić navela je da zastupnici godinama upozoravaju da su pojave netransparentnog trošenja sredstava stvar kojom se treba baviti Državno odvjetništvo, koje treba postupati tamo gdje su utvrđena postupanja koja je revizija ocijenila negativno. Posebno se referirala na nalaz Državne revizije vezan uz Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. Tamo su evidentni primjeri trošenja sredstva nenamjenski, kroz stalne preraspodjele sredstava, koje sežu i do 50 posto od prvotno planiranih sredstava. Primjerice, sredstva za građevinske radove korištena su za kupnju računala. Ukazala je i na različitost podataka koje Ministarstvo dostavlja kroz odgovore na njena zastupnička pitanja i one koji se nalaze u izvješću.(Petar Kurečić)