Međunarodni dan žena, koji se obilježava 8. ožujka, bio je povod današnje konferencije za medije u središnjici SDP-a na kojoj se upozorilo na loš položaj žena u hrvatskom društvu. U zadnjih pet godina, unatoč donošenju niza zakona, položaj žena nije se poboljšao prvenstveno zbog loše provedbe zakona i nedostatka odgovarajućih mehanizama. Posebno je zabrinjavajuć položaj žena na tržištu rada, tema koja će postajati sve aktualnija u ovoj kriznoj godini. O ženama u Hrvatskoj i njihovoj situaciji govorili su Milanka Opačić, potpredsjednica SDP-a, Mirjana Ferić –Vac, predsjednica Socijaldemokratskog foruma žena SDP-a te Josip Leko, predsjednik Glavnog odbora SDP-a.

Milanka Opačić u svom uvodnom izlaganju iznjela je analizu položaja žena u društvu konstatirajući da se u mnogim segmentima žene nalaze u puno lošijoj poziciji nego 2003. godine.

„Od 2003. godine zabilježen je porast udjela žena u ukupnoj nezaposlenosti i te brojke se nažalost ne smanjuju. Žene će definitivno ove krizne godine biti one koje će na tržištu rada platiti izuzetno veliku cijenu pa i zbog toga što rade najvećim djelom u industriji koja je u ovom trenutku među prvima koje će možda zatvoriti svoja vrata poput pamučne industrije, tekstilne, kožarsko – obućarske industrije te nakraju trgovine gdje se s padom prometa može očekivati i otpuštanje radnika. Povećanje broja žena u ukupnoj nezaposlenosti pokazuje da se žene sve više miču s tržišta rada što nije dobro“, istaknula je Milanka Opačić.

Napomenula je da žene u pravilu primaju manju plaću u odnosu na muškarce unatoč tome što brojke pokazuju da su obrazovanije. Veliki broj žena može uspjeti u karijeri pod uvjetom da u stranu stave svoje obiteljske ambicije. Najveći problem žena na tržištu rada je činjenica da veliki broj njih rade na ugovor o radu na određeno vrijeme koji im onemogućuje planiranje obitelji i djece.

„Njihova egzistencijalna sigurnost je ograničena na određeni period i ovisi o volji poslodavca“, rekla je Milanka Opačić.

Istraživanja pokazuju da veliki broj žena zarađuje manje od prosječne plaće u Hrvatskoj te su često prisiljene raditi još jedan dodatni posao na crno kako bi prehranile sebe i svoju obitelj.

„Niz zakona je donešeno, od Zakona o radu, o antidiskriminaciji, ali u stvarnosti ništa od toga nije zaživjelo jer nisu osigurani mehanizmi za provedbu tih zakona“, upozorila je Opačić dodavši „ većina žena ne može koristiti svoja prava iz radnog odnosa te ima problema s poslodavcem ukoliko se razboli ili mora na bolovanje zbog bolesti djeteta“, rekla je Opačić.

U proteklih pet godina HDZ-ove Vlade, populacijska politika i politika prema obitelji bazirala se na porodnim naknadama. Za Milanku Opačić to jednostavno nije dovoljno, jer istraživanja pokazuju nesrazmjer između željenog i stvarnog broja djece. Razlozi tome su da žene često ne mogu podnjeti veći financijski teret dvoje ili više djece, nisu u mogućnosti doći do većega stana, radno mjesto im je nesigurno, dok javni servisi (vrtići, jaslice) ne daju ženama odgovarajuću podršku u balansiranju obiteljske i profesionalne karijere.

Neravnopravnost žena tokom radnog vijeka vidljiv je i u starosnoj dobi, jer 17% žena prima manju mirovinu od muškaraca. „Potrebno je učiniti sve da što veći broj žena radi, zarađuje i da na osnovu svog rada ima i primjerenu mirovinu u starosti“, zaključila je Milanka Opačić.

Mirjana Ferić Vac, predsjednica Socijaldemokratskog foruma žena ocjenila je da vladine strategije i politike na području populacijske politike i ravnopravnosti spolova nisu učinkovite.

“Nedostatak programskih i političkih sadržaja usmjerenih ka poboljšanju statusa žena u Hrvatskoj vidljiv je u gospodarstvu, zdravstvu, prevenciji i sankcioniranju nasilja u obitelji, obrazovanju, usklađivanju privatnog i profesionalnog života”, istaknula je.

Nadovezala se na analizu položaja žena u hrvatskom društvu i na tržištu rada te ukratko predstavila i program foruma žena ususret lokalnim izborima kojim se posebno pokazuje niz nedosljednosti zakonskih propisa i neprimjenjivanje postojećih okivira. Programom su oblikovane mjere koje je nužno provesti na lokalnoj razini u svrhu poboljšanja položaja žena. Posebno mjesto, s obzirom da se kriza reflektira na žene znatno lošije u odnosu na muškarce, imaju mjere vezane uz gospodarstvo poput zapošljavanja i samozapošljavanja žena; prekvalifikacija posebno kod žena starijih od 45 godina; informatičko obrazovanje i obrazovanje za poduzetništvo; radnopravna savjetovališta; kreditne linije za poduzetnice i obrtnice; poticanje zadrugarstva žena.

Predsjednik Glavnog odbora SDP-a Josip Leko je svim ženama i onima koji se zalažu za ravnopravnost spolova čestitao Međunarodni dan žena. Najavio je da će Glavni odbor i Predsjedništvo stranke pozvati lokalne organizacije da prilikom sastavljanja izbornih lista za predstojeće lokalne izbore pokušaju zadovoljiti kvotu od najmanje 40 posto oba spola na listama.