SDP je danas u saborsku proceduru uputio prijedlog izmjene i dopune Kaznenog zakona kojim bi se neisplata plaća radniku tretirala kao kazneno djelo. SDP-ov prijedlog na današnjoj konferenciji za novinare u Hrvatskom saboru predstavili su Ingrid Antičević Marinović, potpredsjednica Kluba zastupnika SDP-a i Boris Šprem, saborski zastupnika.
Izmjene predviđaju zatvorsku kaznu od pola do tri godine za poslodavce koji ne izvrše pravomoćnu sudsku odluku o vraćanju radnika na posao, te oni koji odbiju radniku vratiti radnu knjižicu nakon prestanka radnog odnosa.
Predviđa se zatvorska kazna za poslodavca koji uskrati ili ograniči građaninu pravo na rad, slobodu rada, slobodni izbor zvanja ili zaposlenja, dostupnost radnog mjesta i dužnosti pod jednakim uvjetima, pravo na zaradu ili bez opravdanog razloga ne isplati plaću radniku u propisanom razdoblju, prava iz zdravstvenog ili mirovinsko-invalidskog osiguranja.
Kažnjavalo bi se uskraćivanje ili ograničenje zakonom određenog radnog vremena i odmora, prava na posebnu zaštitu određenih skupina radnika, prava iz nezaposlenosti, prava vezana uz porod, materinstvo i njegu djece ili druga prava iz rada koja su utvrđena zakonom, sudskom odlukom ili kolektivnim ugovorom.
Za Ingrid Antičević Marinović nema veće nepravde i zločina nego kada poslodavac radniku ne isplati plaću koju je pošteno zaradio.
„Ne samo što je nepravedno, nego je od izuzetne društvene opasnosti, jer na takav način biva ugrožen radnik i čitava njegova obitelj. Umjesto da se država trudi da radnik svojom plaćom može uzdržavati svoju obitelj, država jednostavno smatra da je to jedan običan građansko pravni odnos između radnika i poslodavca, eventualno nekakva prekršajna odgovornost“, rekla je Antičević Marinović.
Svoje argumente potkrijepila je i brojkama koje jasno ukazuju na trend porasta broja radnika koji za svoj pošteno odrađeni posao ne primaju plaću. „U godinu dana broj radnika koji nisu dobili zarađenu plaću porastao je za 30%. Čak 60% je nepodmirenih obveza, a u svim tim tvrtkama i poduzećima koja se tako ponašaju ima 35 485 radnika, među njima je veliki broj tvrtki koji već 90 dana ne isplaćaju potrebne obveze, ni prema radniku ni prema državi“ istaknula je Ingrid Antičević Marinović.
Boris Šprem iznio je podatke prema kojima je 2000. godine bilo 165 tisuće radnika koji nisu primali plaće, 2003. godine broj se smanjio na 32 tisuće, ali je lani u rujnu porastao na gotovo 48 tisuća, dok je u siječnju ove godine bilo 52 tisuće, od čega najviše u poduzećima. „Sada je Vlada na potezu da dokaže kako svojom politikom nije samo na strani poslodavaca i vlasnika, nego i radnika”, zaključio je Šprem.
