O Izvješću je u ime Kluba SDP-a govorio Ranko Ostojić.
Podsjetio je prvo na činjenicu da je ovo tema koja ne bi trebala biti važna samo nekima i njeno stavljanje na Dnevni red bi trebalo biti prioritet bez obzira na to tko je na vlasti. Izvješće je puno brojaka i statistika, ali u njemu nedostaju brojke o broju ubojstava, i o npr. geografskoj rasprostranjenosti kriminala. Najveća zamka u izvješću je pad broja kaznenih djela, jer on ne mora značiti i veću sigurnost građana.
Što se tiče toliko spominjanog kadrovskog deficita policijskih službenika, srednja policijska škola za vrijeme mandata Vlade od 2000. do 2003. g. bila ukinuta, nego je napravljena preinaka i uvedeno je zanimanje policajac, te mladi ljudi, umjesto da ulaze u sustav poluvojnog tipa, normalno pohađaju školu i zatim odlaze na jednogodišnju specijalizaciju za zanimanje policajac.
Iznio je i stajalište prema kojem bi trebalo promijeniti Zakon o policiji, kako bi glavni ravnatelj policije bio neovisna i nepolitička osoba, koja ne ovisi o ministrovoj volji. On bi trebao podnositi izvješće o obavljanju policijskih poslova, a ne ministar, kao politička osoba. Kadrovska politika općenito je veliki problem policije. Sisačka policijska uprava tri mjeseca nije imala načelnika, krim policija već godinu dana nema čelnu osobu, a o uvođenju hrvatskog FBI-a više nitko ni ne govori.
Izostanak generalne kriminalističke prevencije također je problem, jer čak i osoba koju policajci zateknu u izvođenju kaznenog djela i privedu, za nekoliko dana ponovno sretnu na ulici i izloženi su prijetnjama takvih osoba.
Svi projekti reforme policije, započeti od 2002. g., provode se i danas, bez obzira na to koja je stranka na vlasti. Slučajevi koji su i dan danas neriješeni, kao što su 28 mafijaških ubojstava prije 2000. g., kao i četiri recentnija, ubojstvo Milana Levara, rušenje antifašističkih spomenika, ne bi trebali pasti u zaborav.
Oduzimanje imovinske koristi, suzbijanje korupcije, prodor u strukture organiziranog kriminala kroz obavještajno djelovanje su načela kako se treba boriti protiv organiziranog kriminala.
Podsjetio je da je u programskim smjernicama hrvatske Vlade za razdbolje od 2004. do 2007. g., kao jedan od ciljeva bila je navedena je racionalizacija MUP-a, te su navedeni podaci da imamo 10-15 posto policajaca previše, a sada ministar govori da imamo premalo policajaca. Nadamo se da znate tko je 2004. g. potpisao te smjernice, ustvrdio je Ostojić, zaključivši time svoju raspravu.

U saborskoj raspravi o Izvješću ministra unutarnjih poslova o obavljanju policijskih poslova sudjelovali su zastupnici SDP-a. Donosimo najvažnije dijelove njihovih rasprava:

Potpredsjednica Milanka Opačić ustvrdila je da se sigurnost ne mjeri statistikom, nego osjećajem sigurnosti građana, koji su sve više uplašeni za svoju sigurnost i život. Gotovo svako jutro na nekoj od zagrebačkih ulica dočekaju ih duge cijevi zbog pljački koje su gotovo svakodnevne, kad im djeca izlaze van strepe da li će ih netko pretući i hoće li se vratiti živi. Organizirani kriminal ministar umjesto prijetnjom i opasnošću naziva društvenim međuodnosom! A one koji upozoravaju na razmjere kriminala naziva politikantima. Oni koji pišu o organiziranom kriminalu završavaju pretučeni. Ljudi nas upozoravaju da informacije cure iz sustava, a oni koji nešto kažu izlažu se opasnosti, te je u Hrvatskoj stvorena klima da je najpametnije i najsigurnije šutjeti. Upozorila je ministra da je njegov zadatak, jer obnaša tu funkciju, da se pobrine da se ovo promijeni. Podsjetila je da se u Hrvatskoj izvode spektakularne akcije uhićenja, praćene medijima, uvijek neposredno pred sastanke u Bruxellesu na kojima se odlučuje o napretku Hrvatske na polju pravosuđa i borbe protiv korupcije. Rezultati akcija su nikakvi. I posljednja akcija Indeks se poklopila s boravkom premijera Sanadera u Bruxellesu. Stoga se vidi da su ovo predstave za javnost i služe tome da se stvori lažna slika o borbi protiv korupcije.
Igor Dragovan upozorio je ministra da se statistikom ne rješava stanje sigurnosti. Upozorio je ministra koji tvrdi da nije pod istragom da popriča s ministricom pravosuđa pa da utvrdi činjenice. Četvrti načelnik zagrebačke policijske uprave je smijenjen, gdje se premijer Sanader ponovno pojavio kao spasitelj ali prekasno, jer je još jedan čovjek pretučen. Sigurnost u nekoj zemlji se ne mjeri golom statistikom. Hrvatska je sve više nesigurna zemlja. Građani gube povjerenje u institucije, u sustav. Gotovo nijedan pouzdanik USKOK-a nije ostao zaštićen. Bande batinaša se po ulicama nesmetano obračunavaju s onima koji pokušavaju razotkriti organizirani kriminal. Ubijen je Luka Ritz, pretučen je Igor Rađenović, nastradala je pravobraniteljca za djecu, pretučen je novinar Miljuš, poduzetnik Galinec. Pljačkaju se banke, pošte, kladionice, mjenjačnice. Što radi policija? Mijenjaju se načelnici. Svojim ponašanjem poručili ste da je u ovoj zemlji sve dozvoljeno. Ljudi i dalje stradavaju, među građane se uvlači strah. Ali gospodine ministre, vi se više ne morate brinuti, jer vi više niste odgovorni. Kriv je premijer Sanader, jer van nije smijenio, zaključio je Dragovan.
Antun Vujić upozorio je na veliku štetnost spektakularnih akcija privođenja sveučilišnih profesora, uz veliku medijsku pompu. Od 100 osoba koje su privedene, samo nekoliko će biti optuženo, a ostali su pušteni, no nanesena je neprocjenjiva šteta njihovom ugledu i koliko god da su oni pošteno obavljali svoj posao i da će ga pošteno obavljati, uvijek će ostati mrlja na njihovu ugledu koju nisu zaslužili. (Petar Kurečić)