U raspravi o prijedlogu Zakona o ravnopravnosti spolova, Mirjana Ferić-Vac je u ime Kluba SDP-a naglasila stoljetno zalaganje socijaldemokracije za rodnu ravnopravnost i ponos što dolazi iz stranke i političke opcije koja je na tom polju napravila najveće iskorake u Hrvatskoj. Podsjetila je na činjenicu da je tek za vlade predvođene SDP-om rodna ravnopravnost postala ustavna vrednota, 2000. godine. Ustvrdila je da načela rodno osjetljive politike ne primjenjuju se konzistentno u ovom prijedlogu Zakona. Nije dovoljno izraziti samo namjere. Potrebno je principe “gender mainstreaminga” ugraditi u sve aspekte društva.
Područja zapošljavanja i rada, područje obrazovanja, područje gdje se donose važne političke odluke, područja su gdje su izražene diskriminacijske tendencije. Na području rada i zapošljavanja pokazuje se da je npr. plaća žena za isti posao 20 posto manja nego muškaraca, pa nije čudno zašto očevi ne idu na porodni dopust. Također, postavila je pitanje da li žene uopće znaju da postoji pravobraniteljica za ravnopravnost spolova kojoj mogu podnijeti pritužbe za diskriminaciju na osnovi spola? Ukazala je na nedovoljnu fleksibilnost institucija koje brinu o djeci, njihovog radnog vremena, kao i domova za starije osobe i njegu. Činjenica je da se danas mladi sve više odlučuju živjeti sami. Sve je teže mladima, posebno onima koji žele živjeti sami, ostvariti stambeni prostor.
Upozorila je i na problematiku obrazovanja, kad je u pitanju rodna ravnopravnost. Velik broj školskih udžbenika obiluje stereotipima, koji potiču patrijarhalni mentalitet, te je u obrazovnom sustavu ostavljeno samo na dobru volju ravnatelja i ostalih djelatnika u obrazovnom sustavu da kreiraju nastavne materijale. A to ne bi trebalo biti tako, nego bi trebalo biti dio sustavne obrazovne politike o rodnoj ravnopravnosti. Potrebno je općenito sustavnije otvoriti rasprave o pitanjima koja se tiču žena, koje čine 51 posto populacije u svijetu.
Izrazila je zadovoljstvo da dolazi iz stranke koja je još 1996. g. uvela odredbu od 40 posto zastupljenosti jednog od spolova na listama. Ravnopravnost se ostvaruje i u tijelima stranke. Danas SDP ima 32 posto zastupnica od ukupnog broja zastupnika SDP-a u Saboru, tj. 18 zastupnica SDP-a sjedi u Saboru, što je mnogo više od slabog prosjeka zastupljenosti žena u Saboru, od samo 22 posto. Istaknula je konačno i veliki doprinos ženskih udruga u borbi za rodnu ravnopravnost i u izradi prijedloga ovoga Zakona. Klub SDP-a podnio je i niz amandmana na zakonski prijedlog, te je Mirjana Ferić-Vac pozvala i ostale klubove zastupnika da podrže amandmane, kako bi Zakon bio što kvalitetniji.
Gordana Sobol pozdravila je donošenje Zakona o ravnopravnosti spolova, ali je istodobno upozorila na nedostatnost primjene Zakona, koja je u Hrvatskoj konstanta. Ovim Zakonom konačno je definirana osjetna neuravnoteženost kao pojam, te je propisano da je sve ono što je ispod 40 posto zastupljenosti jednog spola osjetno neuravnoteženo. Posebno je iznijela podatke o zastupljenosti žena u političkom odlučivanju te zaključila da je žalosno da npr. u Hrvatskom saboru već u trećem izbornom ciklusu, tj. od 2000. g., kada je napravljen civilizacijski iskorak, no od tada, zastupljenost zastupnica u Saboru ostala je na razini od otprilike 20 posto, što je naravno nedovoljno. U tijelima političkog odlučivanja na lokalnoj razini situacija je još daleko lošija, a iduće godine nas čekaju neposredni izbori za čelnike tijela lokalne i regionalne samouprave. Upozorila je i na nedosljednost kaznenih odredbi za političke stranke u prijedlogu Zakona, koje ne tretiraju jednako nepoštivanje rodne ravnopravnosti u tijelima na svim razinama političkog odlučivanja, što ne pogoduje uspostavi ravnopravnosti u političkom odlučivanju i na lokalnim razinama.
Mirela Holy upozorila je da se Zakon o ravnopravnosti spolova neprekidno krši u tijelima državne uprave, na svim razinama, u političkom odlučivanju, a čak i mnoge žene u politici odustaju od svog rodnog identiteta i nazivaju se političarima, kako bi tako možda ostvarile političku karijeru, što je žalosno. Ustvrdila je da nije zadovoljna visinom kazni za političke stranke ako svoje izborne liste ne kreiraju u skladu s odredbama Zakona o ravnopravnosti spolova koje propisuju najmanje 40 posto zastupljenosti jednog spola na listama. Kazne su smiješno niske, što znači da će stranke bez problema moći plaćati kazne i ne poštivati odredbe zakona kad su u pitanju izborne liste. Možda bi trebalo izmijeniti odredbe Zakona o političkim listama pa uvesti odredbu da stranke dobiju 50 posto više novca za zastupnicu nego za zastupnika, pa bi se možda situacija poboljšala, s obzirom na prevladavajuću filozofiju materijalizma.
Romana Jerković smatra da nema dileme da je položaj žena u Hrvatskoj danas mnogo bolji nego što je bio 90-ih godina. No ostaju brojni problemi, kao npr. veća nezaposlenost žena od muškaraca. Žene čine čak 62 posto nezaposlenih u Hrvatskoj i dok ukupna nezaposlenost opada, udio nezaposlenih žena raste, kao posljedica sveprisutne diskriminacije žena na tržištu rada. Mlade žene se već na intervjuima za posao susreću s pitanjima koja su zabranjena i koja se muškarcima nikad ni ne postavljaju, a tiču se mogućnosti zasnivanja obitelji. Žene su izuzetno podzastupljene na svim položajima gdje se odlučuje. Ovaj Zakon neće sam po sebi riješiti problem, potrebna je sustavna primjena i borba protiv diskriminacije na temelju spola. Istaknula je doprinos SDP-a u podizanju razine zastupljenosti žena u tijelima političkog odlučivanja i podsjetila na pozitivnu diskriminaciju, koju je SDP odavno ugradio u Statut. (Petar Kurečić)
