Sabor je raspravljao i o prijedlogu Strategije upravljanja vodama. Zdenko Franić iznio je stajališta Kluba SDP-a.
Ustvrdio je na početku da se radi se o vrlo osjetljivom resursu. Svaki zahvat na vodnom resursu ujedno je i zahvat u okoliš. Strategija upravljanja vodama trebala bi biti dugoročni plan koji utvđuje državnu politiku upravljanja vodama. Izrazio je da se radi o vrlo opsežnom dokumentu koji se odnosi na prevažnu temu, pa naprosto nije jasno zašto se mora donijeti samo nekoliko dana nakon što je uopće uvršten na Dnevni red Sabora.
Inače, rudarski zakon donesen nedavno ima neka rješenja koja nisu kompatibilna s ovom Strategijom. Dokument koji se inače naziva strategijom, koji bi se trebao odnositi na moguće izbore, alternative koji trebaju utjecati na procese, nije to, nego skup statističkih podataka i kompilacija znanstvenih radova.
Ustvrdio je i da država daje triput više novaca na obranu od tuče nego na održavanje mreže hidroloških stanica kojima se utvrđuje hidrološki režim vodotokova. U Strategiji nedostaju i direktive koje se nalaze na stranici Hrvatskih voda. Nedostaje i SWOT analiza, a nema ni drugih analiza. Nisu dani ni vremenski rokovi provedbe nekih projekata. Nema ni financijskih projekcija projekata. Što se tiče implementacije politika države prema vodnim resursima nema plana koji se zakoni trebaju mijenjati, koje mjere treba poduzeti? No, vjerojatno će se i ove izmjene dešavati ovako po žurnom postupku, u kasnim satima i daleko od očiju javnosti.
Postavio je također pitanje kakve veze ima donošenje Strategije upravljanja vodama s prijedlogom Zakona kojim se smanjuje područje Parka prirode Medvednica za pet tisuća hektara. Da li ova Strategija odgovara kako će to djelovati na stanje vodnih resursa na području Zagreba i okolice? Ne.
Strategija predviđa i izgradnju kanala Dunav-Sava iako nema studije o utjecaju na okoliš. Isto kao što nema ni studije o definiranju vodotoka Save, kao rijeke koja ima nuklearnu elektranu Krško na svom toku. Upravljanje vodama u Hrvatskoj ne treba ovakav lijepi zbir želja, nego hijerahizirani skup ciljeva i mjera, kojim bi se učinkovito zaštitili naši vodni resursi, a Strategiju nikako ne bi trebalo usvajati u kasnim satima daleko od očiju javnosti – zaključio je Franić.
Dragutin Bodakoš podsjetio je da je samo 3 posto vode na Zemlji iskoristivo za piće, a od toga je najveći dio u ledenjacima. Zato tekuću pitku vodu posebno treba cijeniti. INA se u Hrvatskoj bavi osim istraživanjem nafte, i istraživanjem izvora vode. Kad je u pitanju navodnjavanje, 19 od 20 županija izradile su planove za navodnjavanje. Ukazao je na loše stanje kanala, što je uzrok tome da su nam polja ili suha ili kad padne jača kiša, poplavljena. Posebno je upozorio da o učincima izgradnje kanala Dunav-Sava, koja se predviđa u ovom prijedlogu Strategije, odgovor prvo mora dati struka. (Petar Kurečić)
