Sabor je raspravio Prijedlog zakona o izmjenama zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj. Predlagatelj zakona je Zvonimir Mršić. U raspravi je obrazložio o kakvom se prijedlogu izmjena Zakona radi, te ukazao na probleme stanovnika naselja koji su pokrenuli inicijativu za pripajanje Gradu Koprivnici.

Većina stanovnika naselja Glogovac pokrenula je 17.02.2008. godine inicijativu za izdvajanje naselja Glogovac iz sastava Općine Koprivnički Bregi i pripajanje naselja Gradu Koprivnici. Stanovnici naselja Subotica Podravska pokrenuli su 31.03.2008. godine inicijativu za izdvajanje naselja Subotica Podravska iz sastava Općine Rasinja i pripajanje naselja Gradu Koprivnici. Većina stanovnika naselja Kamenica pokrenula je 08.04.2008. godine inicijativu za izdvajanje naselja Kamenica iz sastava Općine Sokolovac i pripajanje naselja Gradu Koprivnici. Naselje Glogovac prema popisu stanovništva iz 2001. godine, ima 915 stanovnika, od čega je prema službenim podacima nadležnih tijela sa stanjem 29.02.2008. punoljetnih 779 osoba. Većina punoljetnih stanovnika, njih 563 pokrenulo je inicijativu za izdvajanje naselja Glogovac iz sastava Općine Koprivnički Bregi i pripajanje naselja Gradu Koprivnici. Naselje Subotica Podravska koje je u sastavu Koprivničko-križevačke županije i Općine Rasinja, prema zadnjem popisu stanovništva iz 2001. godine, broji 637 stanovnika od čega je prema službenim podacima nadležnih tijela sa stanjem 31.03.2008. punoljetnih 528 osoba. Većina punoljetnih stanovnika, odnosno njih 346 pokrenulo je inicijativu za izdvajanje naselja Subotica Podravska iz sastava Općine Rasinja i pripajanje Gradu Koprivnici. Naselje Kamenica koje je prema sadašnjem Zakonu u sastavu Općine Sokolovac, prema zadnjem popisu stanovništva iz 2001. godine, broji 26 stanovnika, od čega su prema službenim podacima nadležnih tijela sa stanjem 18.04.2008. punoljetne 24 osobe, od kojih je 20 pokrenulo inicijativu za izdvajanje naselja Kamenica iz sastava Općine Sokolovac i pripajanje naselja Gradu Koprivnici. Iako naselja Glogovac, Subotica Podravska i Kamenica administrativno pripadaju navedenim općinama, ta su naselja prigradska naselja Grada Koprivnice s kojim su teritorijalno i infrastrukturno povezana. Većina stanovnika je zaposlena u Gradu Koprivnici a gotovo sve egzistencijske potrebe vezane uz obrazovanje, zdravstvo, sudstvo, kulturu, šport i drugo, ostvaruju u Gradu Koprivnici. Stanovnici ovih naselja ne vide perspektivu za daljnji razvoj u sastavu općina kojima pripadaju zbog nedovoljnog ulaganja u razvoj tih naselja i raspoređivanje troškova iz Proračuna odnosnih općina, a i pravo na mjesnu samoupravu nije ostvareno ni u jednom naselju, budući da nisu formirani mjesni odbori zbog neprovođenja izbora za mjesne odbore. Stanovnicima tih naselja onemogućeno je ostvarivanje temeljnih prava na mjesnu samoupravu u sastavu sadašnjih općina. Promjena pripadnosti naselja slobodna je volja i želja više od jedne trećine stanovnika s prebivalištem na području naselja Glogovac, Subotica Podravska i Kamenica, što su potvrdili svojim dobrovoljnim potpisima. Kako su ispunjeni zakonski uvjeti za pravovaljanost prijedloga za izdvajanje naselja iz jedne jedinice lokalne samouprave i pripajanje drugoj, obzirom da je Grad Koprivnica suglasan da navedena naselja postanu sastavni dio Grada Koprivnice, te da se o predloženim promjenama očitovala Koprivnicko-križevačka županija, potrebno je uvažiti demokratsko pravo i volju stanovnika na uređenje pripadnosti naselja i omogućiti ostvarivanje tog prava predloženim izmjenama Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj. Budući da su ispunjeni zakonski uvjeti i postignuta suglasnost svih na koje se promjena odnosi: jedinice lokalne samouprave iz koje se naselje izdvaja, jedinice lokalne samouprave kojoj se naselje pripaja te jedinice podrucne samouprave, potrebno je uvažiti demokratsko pravo i volju stanovnika na uređenje pripadnosti naselja i omogućiti ostvarivanje tog prava izmjenama Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj.

Zvonimir Mršić je u raspravi postavio i pitanje zašto ljudi iz ovih naselja žele prijeći u Koprivnicu? Ne bi to ni bilo prvi put. Naselje Štaglinec je već 1998. g. prešlo u Grad Koprivnicu. I dobilo je jeftine priključke za vodu, za struju, djeca se voze u školu besplatno pet puta dnevno.
A naselje Glogovac je susjedno naselje Štaglincu. I imaju samo struju i plin i djeca im moraju ići gradskim autobusom u školu i to tri puta dnevno. I vide što je sve Štaglinac dobio. Djeca iz Štaglinca koja idu u školu u Koprivnicu imaju sportsku dvoranu, ali djeca iz Glogovca je nemaju.
Vlast tvrdi da je 200 milijuna kuna Hrvatskih voda došlo u Koprivničko-križevačku županiju, a dostupnos priključka najmanja je u Hrvatskoj, manje od 40 posto. I zaboravljaju reći da 60 milijuna kuna godišnje uberu u toj istoj županiji. Točno se danas zna gdje počinje i gdje završava Grad Koprivnica, tamo gdje prestaje pješačka i biciklistička staza, odvojena od ceste, koja i dalje ostaje “cesta smrti”. 1998. g. se iz općine Sokolovac izdvojilo naselje Reka i prešlo u Grad Koprivnicu i ostvarilo velike dobitke. Druga, okolna naselja to nisu napravila ali to žele, jer vide da naselja koja se pripoje Gradu Koprivnici ostvaruju dobitke.

Pa tko to može ignorirati preko 80 posto potpisa građana koji žele pripojenje Gradu Koprivnici?! Pa to su ljudi koji tamo žive. Svaki od njih je dao svoj potpis i broj osobne iskaznice.

Valjda je došlo napokon vrijeme da se lokalnu samoupravu pusti da sama uređuje svoj teritorijalni obuhvat. I da se okrupnjavanje jedinica lokalne samouprave pusti građanima da sami pokreću vlastite inicijative. Samo da Središnji državni ured za upravu radi svoj posao, utvrdio bi da jedna trećina jedinica lokalne samouprave posluje protuzakonito, jer isplaćuje plaće zaposlenima iz sredstava koja tome nisu namijenjena. Time bi se pokazalo da jedna trećina jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj nema novca ni za isplatu plaća te bi došlo do još više inicijativa za nužnim okrupnjavanjem. Nećemo još dugo moći imati ovakvu situaciju, koja je i financijski i funkcionalno potpuno neracionalna. Upravo ovakve inicijative građana najbolji su način da se situacija mijenja na bolje. Apelirao je na kraju da se Prijedlog zakona barem pusti u drugo čitanje, na iduću sjednicu Sabora. (Petar Kurečić)