“Zadovoljni smo činjenicom da se Proračun Ministarstva obrazovanja, znanosti i športa povećava u odnosu na državni proračun, ali unutarnja raspodjela sredstava pokazuje kampanjski pristup i nesposobnost Dragana Primorca da stvari sagleda u cjelovitost. Toliko o društvu znanja,” rečeno je na današnjoj konferenciji za novinare koju su održali u Hrvatskom saboru SDP-ovi zastupnici Marija Lugarić, Gvozden Flego i Daniel Mondekar.
Gvozden Flego je u svom uvodnom obraćanju novinarima istaknuo da je 80 milijuna kuna unutarnjom raspodjelom u Ministarstvu obrazovanja, znanosti i športa skinuto s projekata za koje je ova Vlada tvrdila da su od strateškog značaja. Istaknuo je da je poseban problem činjenica da sredstva sveučilišta sporije rastu od rasta proračuna Ministarstva, dok cjelokupni razvoj sveučilišta ide na štetu i teret Sveučilišta u Zagrebu koji se konstantno zapostavlja. Upozorio je kako su projekti poput državne mature, bolonjskog procesa te znanstveno – istraživački i tehnološki projekti na rubu propasti. “Riječ je o ekipi koja iza sebe već ima 4, 5 godina iskustva planiranja, stoga njihovo neiskustvo nije nikakva isprika,” zaključio je Gvozden Flego.
Marija Lugarić podsjetila je da je SDP prije tri mjeseca, kada se donosio Državni proračun, upozoravao da su sredstva planirana za prijevoz učenika, besplatne udžbenike, za plaće nastavnika i predavače premala. “Tada smo bili etiketirani kao ljuta oporba koja ne zna što priča,” rekla je Marija Lugarić. Međutim, rebalans Proračuna, nakon tri mjeseca, pokazao je kako su sva povećanja, oko 380 milijuna kuna, upravo usmjerena na te projekte. “Sve se to znalo i prije tri mjeseca. To pokazuje nesposobnost Ministarstva koje krpa rupe kojih uopće ne bi niti bilo da ih sami nisu stvorili,” istaknula Marija Lugarić. Upozorila je da u situaciji kada postoji višak novaca očekivalo bi se i provođenje novih projekata, međutim to nije slučaj. Dapače, postojeći projekti koju su aktualni zapravo se dokidaju. Navela je primjere projekta subvencioniranja kamata za stanove nastavnika i učitelja, izrada projekta decentralizacije obrazovanja, sufinanciranje programa cjeloživotnog učenja, kapitalna ulaganja, pripreme za državnu maturu. Sve su to projekti koji bilježe značajno smanjenje sredstava. “Rad u obrazovanju se na kraju svodi na održavanje hladnog pogona koji ne funkcionira. Stvara se privid da se radi jako puno, a zapravo jedini rad koji je njima sada aktualan je preseljenje u novu zgradu, kupovanje novog namještaja, tapeta i slično,” zaključila je Marija Lugarić.
Daniel Mondekar posebno je istaknuo stavku proračuna koja se odnosi na projekte koji se financiraju iz sredstava EU. “U Hrvatskoj, što je iz ovoga Proračuna vidljivo, članarina i sufinanciranje projekata koje nam je EU odobrila pokazuje da su ukupna sredstva manja od iznosa koji će se potrošiti za uređenje kabineta Dragana Primorca. Sve to košta više nego što država ulaže u konkretne EU projekte vezane uz društvo znanja. Društvo znanja postaje time samo isprazna floskula ove Vlade,” zaključio je Daniel Mondekar.
