Vlada od Sabora traži odricanje od Ustavnih ovlasti da bi sama određivala plaće sudaca

Hrvatski sabor raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, kojim se predlaže da Vlada dobije ovlasti određivati plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika. Vlada želi ove ovlasti kako bi im smanjila plaće za 10 posto, te da bi im mogla sama, bez odluka Hrvatskog sabora, određivati plaće.
U ime Kluba SDP-a, o Prijedlogu zakona govorio je Josip Leko. Ustvrdio je da Vlada, kao predlagatelj izmjena ovog Zakona, od Sabora traži da se odrekne svoje Ustavne ovlasti, ali se pritom ne poziva na Ustavnu odredbu po kojoj Vlada ima pravo donositi Uredbe sa zakonodavnom ovlasti. Vlada od nas traži da se odreknemo onoga što su nam građani povjerili kao ovlasti određene Ustavom.

Neosporno je da je ovo ustavna ovlast povjerena Hrvatskom saboru. Istodobno, Vlada se čak ni ne poziva na odredbu Ustava prema kojoj ima pravo donositi uredbe sa zakonskom snagom – ustvrdio je Leko, podsjetivši da je određivanje kako će se trošiti proračunski novac u nadležnosti Sabora. Sada Vlada traži da joj se prenesu čak i te ovlasti. A tko je upravo najodgovorniji za situaciju u koju smo došli? Vlada. Ne govorimo o tome koja Vlada, nego vlada. Pa i zbog tih razloga, potpuno je neprihvatljivo da Vlada određuje plaće pravosudnih dužnosnika, jer bi to značilo daljnje jačanje izvršne vlasti na račun zakonodavne i pravosudne. Današnja teška situacija nastala je kao posljedica sustavno i planski rađenih nepravilnosti u pretvorbi i privatizaciji, nastalih na modelu pogodovanja podobnima, a iz toga je nastao labirint korupcije koji i danas traje.
Klub SDP-a je za to da i pravosudni dužnosnici dijele sudbinu društva, okolnosti i potreba, ali tražimo da se o njihovim plaćama odlučuje u hrvatskom parlamentu, a ne u Vladi. Stoga nećemo poduprijeti ovaj Prijedlog zakona – zaključio je Leko.

Ingrid Antičević-Marinović ustvrdila je da se promjenama ovog Zakona, kojima bi Vlada uređivala plaće sucima i drugim pravosudnim dužnosnicima, sudbenoj vlasti ponovno tjera strah u kosti, kao u 90-im godinama. Ovo je ponovni napad na neovisni položaj sudbene vlasti u Hrvatskoj, te se protivi svim konvencijama i pravilima. Suci i pravosudni dužnosnici nisu zaslužili da se s njima barem nije razgovaralo i čulo njihovo mišljenje o smanjenju njihovih plaća. Sada saborski zastupnici HDZ-a govore u njihovo ime i kažu da izostanak njihove reakcije znači da prihvaćaju ovakav odnos prema sudbenoj vlasti. No, ne radi se o nikakvom prihvaćanju, nego o strahu. Koncem 90-ih godina ostavili ste preplašeno prevosuđe, koje nije bilo ni sposobno boriti se za svoja prava. Je li ovo doprinos reformi pravosuđa? Gdje je danas ministar Šimonović, koji je pred desetak dana slavodobitno najavljivao povećanje plaća tzv. uskočkim sucima. Sada se nije ni oglasio, što je nečuveno. Pred desetak dana se povećavaju plaće, sada se smanjuju, pa se postavlja pitanje da li ova Vlada uopće zna što radi!
Ivo Josipović ukazao je na činjenicu da su i suci svjesni da će morati, zajedno sa svima snositi teret krize, ali bitan je način na koji će se to dešavati. Smanjenje plaća moglo se ostvariti i na drugi način, te da ostanu pod nadzorom Sabora, a ne da izvršna vlast sama određuje plaće sudaca i pravosudnih dužnosnika. Određivanje plaća mora biti transparentno, a upravo saborske rasprave to osiguravaju. Nije kasno da Vlada promijeni svoj prijedlog i da Sabor ostane mjesto odlučivanja.
Nenad Stazić podsjetio je da su parlamenti u demokratskim državama mjesta gdje izvršna vlast dolazi po odobrenja za sredstva. I predsjednik SAD-a Obama kad treba novac za oporavak gospodarstva, ide u Kongres s prijedlogom. U Hrvatskoj među vladajućom većinom uopće nema problema s time da se Saboru oduzimaju ovlasti, zbog poslušnosti prema svojoj stranci. U Hrvatskoj je još veći paradoks da Vlada, koja je odgovorna što građani žive sve lošije već godinama, Vlada ne kažnjava sebe, kao što to rade vlade u Europi koje nisu ispunile obećanja na temelju kojih su izabrane, nego kažnjava građane, smanjujući im plaće. Plaće možda ne bi trebalo smanjivati da se oporezovalo kapitalnu dobit, recimo da se Luki Rajiću naplatio porez na novac koji je iznio iz Hrvatske i odnio ga u Švicarsku. Da je naplaćivan takav porez, novca bi bilo. Ono što je neshvatljivo da bi se Sabor odrekao svoje ovlasti u korist Vlade. Kako će se pravosuđe usuditi krenuti protiv Vlade primjerice u predmetu Maestro, gdje su u Upravnom odboru HFP-a sjedila tri ministra i potpredsjednik Vlade, kad im ta ista Vlada može smanjiti plaće na pola?! Mi jamstvo da će pravosuđe u Hrvatskoj biti bar donekle neovisno, ako donesemo ovakvu odluku, danas deremo. Ne postoji demokratska država u kojoj je državna blagajna u Vladi, a ne u parlamentu. Očekujemo da idući prijedlog iz Vlade bude da se ni Državni proračun ne donosi u Saboru. Dosad je Vlada barem mijenjala Proračun skrivečki, svojim uredbama. Moramo biti odgovorni prema demokraciji u Hrvatskoj, jer u nju je previše uloženo, da bi ju se ovako gazilo te pozvao Vladu da promijeni prijedlog da određuje plaće pravosudnih dužnosnika, zaključio je Stazić. (Petar Kurečić)