“Vlada izgovora nema. Iz Proračuna bi se trebalo vidjeti kamo Vlada vodi zemlju ali ne vidi se. Država mora reći kamo vodi zemlju i kuda ide, jer sudjeluje u udjelu javne potrošnje mnogo više nego što je to u liberalnim ekonomijama, primjerice u SAD-u i Japanu. Nema ni decentralizacije. Jer se njome smanjuje uloga centralne vlasti i njena moć da arbitrira, da nekima daje više, a nekima manje, ovisno o tome tko je gdje na vlasti. Ovo će stoga i dalje biti skupa, neefikasna i korumpirana država. Nema vizije, nema jasnog plana u gospodarstvu i vizije što je to hrvatski proizvod za 5 ili 10 godina? Hoće li Hrvatska za 10 godina biti ono što je Češka danas? Koga će privlačiti? Što će biti temelj razvoja, hoće li to biti humanističke znanosti, tehnologija ili što?,” otvorio je niz pitanja predsjednik SDP-a Zoran Milanović, izlažući danas uime Kluba SDP-a o Prijedlogu Državnog proračuna za 2008. godinu.
Na početku izlaganja izrazio je zadovoljstvo što će Sabor napokon raspravljati o Europskoj uniji i ZERP-u, i to na inicijativu SDP-a. Izlaganje je započeo naglašavanjem značaja obrazovanja za gospodarski rast i prosperitet društva, ističući kako bi se, kada bi to zaista i bile namjere ove Vlade, to svakako više vidjelo u Proračunu, a da i ne govorimo o tome kako bi povećanje bilo i mnogo više od 10 posto.
Razlike između država Skandinavije i Irske te Hrvatske, koje se stalno spominju u raspravama, jest što su one uz mnogo veća ulaganja od predviđenih ovdje, imale i jasnu strategiju što žele postići. To se u ovom Proračunu ne vidi, jer toga nema. Iz Proračuna trebamo vidjeti kamo plovi brod zvan Hrvatska, jer taj brod nam je zajednički i treba vidjeti kamo plovi,” naglasio je predsjednik Milanović.
Pročitajte i ostatak današnjeg obraćanja predsjednika Zorana Milanovića
“Uvijek govorimo da je Proračun razvojni i socijalni. Država ne može raditi sve, ali mora davati pravac kojim društvo ide, jer raspolaže s više od 50 posto sredstava u Hrvatskoj.
Socijalnih komponenti ima u Proračunu, jer se više od 80 posto povećanja Proračuna odnosi se na povećanje mirovina i plaća. To je plemenito i nužno zbog situacije u kojoj se Hrvatska nalazi, ali mirovine u odnosu na plaću stalno padaju, a pada i kupovna moć. Koliko je onda ova Vlada uspješna? Prosječna plaća u prosincu 2007. bila je 4.958 kuna, rast plaće u 2007. godine 4.7 posto, a inflacija 5,8 posto, što je razlika na štetu plaće 1,1 posto. Ovo je prvi put od ožujka 2002. godine da prosječna plaća realno pada! Zadatak Vlade i svih nas, koliko nam dopustite da u tome sudjelujemo, je da izvučemo Hrvatsku iz ove situacije.
Govori se neprekidno i o problemima hrvatskog okruženja. Hrvatska jest malo gospodartstvo i može imati štete od prilika u okruženju. No, što je gospodarstvo više izvozno orijentirano i radna snaga obrazovanija, bolje se nosi s time. To u Hrvatskoj nije slučaj. Što možemo ponuditi, čime možemo biti konkurentni? Je li to hrvatska brodogradnja? Imamo povijesnu tradiciju, bez ikakvih konotacija rečeno, jedini smo slavenski narod koji je maritiman. Ta brodogradnja je u ozbiljnim problemima, ne stvara zaradu, nego gubitke. Nema ni industrija visoke tehnologije, nema automobilske industrije kao npr. u Češkoj i Poljskoj.
Inflacija je problem, ali ne sama po sebi, jer ima zemalja koje su imale visoku inflaciju, ali i visoku stopu rasta. Imale su to i druge zemlje kao Češka, Poljska, na koje se prije 17 godina u ovom visokom Domu gledalo s visoka, a sad je situacija malo drugačija. Pa nije valjda rat za sve to kriv?!
Što mi možemo razvijati? Visokoprerađivačku industriju. To nije teška industrija, kakvu je razvijao SSSR ili radnointenzivna kakvu danas ima Kina. A mi te industrije imamo samo 15 posto, a ne preko 40 posto kao neke zemlje. Zato nema dobiti, nema konkurentnosti, nema novih radnih mjesta.Predsjednik Vlade u Vukovaru govori o novom razvojnom ciklusu, ali toga u proračunu nema. U proteklih sedam godina generator razvoja Hrvatske bile su državne investicije i vanjsko zaduživanje. Vidimo da se to približava svom vrhuncu, stoga nam treba nešto novo.
Kad govorimo o energentima, građani ne očekuju čuda, jer ako cijena nafte poraste 100 posto u godinu dana, nemoguće je ne osjetiti to na cijenam, ali HDZ je to recimo prebacivao koalicijskoj vladi. Cijena energenata nije izgovor ovoj Vladi. Jer udio energenata u inflacija je manji je nego što je bio ikada. U visokorazvijenim gospodarstvima udio energenata je manji nego što je bio nekada.
Vlada izgovora nema. Iz proračuna bi se trebalo vidjeti, kamo Vlada vodi zemlju ali ne vidi se. Država mora reći kamo vodi zemlju i gdje ide, jer sudjeluje u udjelu javne potrošnje mnogo više nego što je to u liberalnim ekonomijama npr. SAD i Japanu.
Nema ni decentralizacije. Jer se njome smanjuje uloga centralne vlasti i njena moć da arbitrira, da nekima daje više, a nekima manje, ovisno o tome tko je gdje na vlasti.
Ovo će stoga i dalje biti skupa, neefikasna i korumpirana država. Nema vizije, nema jasnog plana u gospodarstvu i vizije što je to hrvatski proizvod za 5 ili 10 godina? Hoće li Hrvatska biti za 10 godina ono što je Češka danas? Koga će privlačiti? Što će biti temelj razvoja, hoće li to biti humanističke znanosti, tehnologija ili što?
Što se poreza tiče, to je ono što puni proračun. Zalagali smo se za porez na kapitalnu dobit, na zaradu od dionica, na ono što je zarađeno na kapitalu i izvučeno. Mi ga nemamo, a imaju ga države kolijevke liberalizma. Kažu nam da će to uništiti burzu, koja je danas u problemima koji nemaju veze s ovim porezom kojeg u Hrvatskoj nema. Porez na kapitalnu dobit je efikasna i pravedna mjera, od koje bi koristi imali oni koji zarađuju malo od svoga rada. A oni koji zarađuju mnogo i to ne od rada, zašto ne bi zajednici dali 10 ili 15 posto svoje zarade. Ogromni profiti su izvučeni i zarađeni, a porez nije plaćen. Time se naravno štite posebni interesi onih koji zarađuju na špekulacijama na burzi. Porez bi bio novi izbor prihoda i instrument državne pravde, bio bi to po uzoru na američki, irski, finski model. Toga u Proračunu nema. To je važno političko pitanje, a Proračun je politika.
Iz svih navedenih razloga, kao i svih onih specijaliziranih o kojima će govoriti kolegice i kolege iz Kluba SDP-a, Klub SDP-a ne može podržati ovaj prijedlog Proračuna.
