Hrvatski sabor raspravio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna za 2009. g., čiji je predlagatelj Klub zastupnika SDP-a.
U ime predlagatelja, govorio je Slavko Linić, te ustvrdio da je namjera izmjene, kao jedne od antirecesijskih mjera SDP-a, ograničiti Vladi daljnje zaduživanje na domaćem tržištu, koje je ubrzano i proizvodi nedostatak financijskih sredstava za gospodarstvenike u Hrvatskoj. Namjera promjene Zakona o izvršavanju Državnog proračuna je da se država dodatno ne zadužuje na domaćem tržištu kapitala, te da tako ne poskupljuje cijenu kapitala za gospodarstvo. Vlada bi se, ako se već mora zaduživati, morala pokušati zadužiti na inozemnom tržištu, a ne da nedostatak sredstava u Državnom proračunu nadoknađuje samo s domaćeg tržišta kapitala. Hrvatsko gospodarstvo ostat će bez toliko potrebnog financijskog kapitala.
Na ovaj problem upozoravaju i hrvatski poslodavci, koji su njime pogođeni.
Osnovni razlog za predlaganje ove izmjene Zakona je sve veći evidentan nedostatak financijskih sredstava u Hrvatskoj, zbog utjecaja recesije na financijski sektor. Broj blokiranih pravnih osoba je u godini dana porastao za preko 30 posto.
Nelikvidnost je sve veća. Nepodmirene obveze od preko 60 dana iznose preko 66 posto svih blokada u Hrvatskoj. Preko 30 milijardi kuna je u blokadama. Ogroman je to iznos koji će utjecati na sve, a najviše na male poslodavce.
Prisutan je pad prometa roba, pad industrijske proizvodnje i pad uvoza. Sve to ima implikacije na Državni proračun, kojemu najviše nedostaju prihodi od najvećeg instrumenta punjenja proračuna, PDV-a. Osim toga, proračun je donesen s projekcijom gospodarskog rasta od 2 posto, a sada je taj rast negativan. Zahtjevi monetarne politike prema bankama, politika tečaja i politika po pitanju ograničenja plasmana, odrazili su se na banke u smislu da je porasla cijena kapitala koje banke plasiraju.
Vlada priča o nultom deficitu kao dobroj polaznoj točki za rebalans, a mi imamo goleme deficite u zdravstvu, koji nisu pokriveni. Imamo izrazito nepovoljan odnos zaposlenih prema umirovljenicima. Imamo pet ključnih područja gdje nisu napravljene reforme: zdravstvo, mirovinski sustav, državna uprava, brodogradnja, poljoprivreda.
Iz svih ovih razloga pojavljuje se potreba za rebalansom proračuna, koji je također jedna od antirecesijskih mjera SDP-a, te mora pratiti ovu izmjenu Zakona o izvršavanju Državnog proračuna.
U ime Kluba SDP-a, govorila je Nadica Jelaš, ocijenivši da je prijedlog izmjena dio konteksta antirecesijskih mjera SDP-a, koje su građani primarno očekivali od svoje vlade, no nisu ih dobili. A upravo je vrijeme dok kriza još nije punom snagom udarila Hrvatsku bilo vrijeme kad je trebalo poduzeti konkretne mjere. Podaci FINA-e govore o rastu nelikvidnosti. Svaka četvrta tvrtka u Hrvatskoj završila je prošlu godinu blokirana. Nelikvidnost u sustavu, prethodnica je velikih gubitaka. INA, kao jedna od najvećih tvrtki u Hrvatskoj, 2008. g. je poslovala s gubitkom. Dobit će općenito u Hrvatskoj biti manja, pa se smanjuje mogućnost ulaganja i stvaranje nove vrijednosti, te se tu krug zatvara.
Imajući sve ovo na umu, htjeli smo ovom izmjenom onemogućiti Vladi da se dalje zadužuje na domaćem tržištu, jer se država mnogo lakše nego gospodarski subjekti zadužuje na inozemnom tržištu. Ovo je zapravo „pojas za spašavanje“ krizom sve ugroženijeg gospodarstva u Hrvatskoj, zaključila je Jelaš.
Gordan Maras smatra da bi bilo najbolje kad se država ne bi mogla zaduživati ni na domaćem ni na inozemnom tržištu, jer bi se tako natjerala na sve moguće uštede. To u praksi nije moguće, ali se državi mora ograničiti zaduživanje na domaćem tržištu da ne uzima kapital nužan gospodarstvu. Prilikom rebalansa Proračuna, koji će uslijediti za nekoliko tjedana, morat će se voditi računa da država uštedi što više. Ako se ova izmjena ne prihvati, država će i dalje usisavati kapital s domaćeg tržišta i tako gospodarstvu uzimati potreban kapital.(Petar Kurečić)
