Sabor je poslijepodne raspravljao i o Zakonu o potvrđivanju Protokola o suzbijanju zakiseljavanja, eutrofikacije i prizemnog ozona uz Konvenciju o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka iz 1979. godine. Zdenko Franić je o Zakonu govorio u ime Kluba SDP-a. U svojoj raspravi, upozorio je na potrebu formiranja radnih grupa stručnjaka, koji bi činili konzorcije, koji bi bila stalna tijela koja bi se bavila ovom problematikom. Uz dvije najznačajnije institucije u Hrvatskoj, Institut Ruđer Bošković i Institut za medicinska istraživanja, postoji još niz javnih i privatnih institucija iz kojih bi se mogli naći stručnjaci za sastav ovih tijela. Protokol je stupio na snagu 2005. g. i trebalo ga je i daleko ranije ratificirati. Ako su odredbe već tada stupile na snagu, pitanje je zašto još nije ratificiran. Nema kaznenih odredbi, ali će kroz europske direktive postati vrlo obvezujući.
Mi smo prema obrazloženju emisije smanjili, ali pitanje je hoće li nam to i priznati jer nije razrađen jasan mehanizam izvještavanja. Kad je u pitanju zagađenje, Hrvatska se mora potruditi da smanji emisije proizvedene na svom teritoriju, smatra Franić. Tu najveću ulogu mora svojom politikom odigrati Vlada. Upozorio je posebno na činjenicu da Vlada sama derogira svoje odluke o zabrani korištenja naftnih derivata koji ne udovoljavaju kriterijima kvalitete i ekologije. A upravo je zagađenje zraka koje proizvode vozila najviše u porastu. Tako je tokom 2006. g. u više navrata dopustila puštanje u promet goriva lošije kvalitete, i benzina i dizela. Osim toga, ta loša goriva pogubno djeluju na ispravnost motornih vozila, posebice onih novijih i kvalitetnijih. No djeluju pogubno i na zagađenje atmosfere i okoliš u cjelini, zbog povećane potrošnje vozila i zagađenja.
Pozvao je Vladu da poticajnim mjerama počne navoditi korisnike motornih vozila da što više ugrađuju plin u vozila, jer je to ekološki mnogo prihvatljivije gorivo od benzina.
Za učinkovitiju provedbu ovog Zakona potrebna bi bila značajnija sredstva, a Vlada bi svojim mjerama mogla itekako omogućiti učinkovitiju provedbu zaštite zraka, zaključio je Franić.
Dragutin Bodakoš upozorio je na činjenicu da na povećanje količina amonijaka koji direktno utječe na eutrofikaciju i stvaranje prizemnog ozona, najviše utječe povećanje broja automobila, koji danas imaju ugrađene katalizatore koji proizvode amonijak. Na povećanje ne utječe uzgoj stoke, jer je broj goveda i svinja po kvadratnom kilometru mnogo manji nego u primjerice Sloveniji, koja je potpisnica Protokola i zadovoljava kriterije. Glavni krivci za klimatske promjene nisu poljoprivreda i uzgoj životinja. (mr. sc. Petar Kurečić)
