Sabor je današnji rad započeo nastavkom rasprave o Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti. Zastupnici SDP-a ponovno su ukazali na izmjene Zakona koje imaju jedan jedini cilj: omogućiti vladajućoj većini da njen mogući sukob interesa i korupciju ne kontrolira opozicija, nego da vladajući kontroliraju sami sebe.
Brankica Crljenko je ukazala da je u Hrvatskoj povjerenje građana u državne dužnosnike i institucije, njihovu nekorumpiranost i demokratičnost, na vrlo niskoj razini. To je logična posljedica situacije u Hrvatskoj. Kvalitetan zakonski okvir koji bi sprečavao sukob interesa javnih dužnosnika dok obnašaju dužnosti i u prilici su privatni interes pretpostaviti javnom, bio bi preduvjet da se to povjerenje uspostavi. No ovakav zakonski prijedlog to ne može i neće učiniti.
Bruno Kurelić ukazao je kroz primjere kako državni dužnosnici ne smiju doći u priliku da privatni interes pretpostave javnom interesu dok obnašaju dužnost. Izrazio je uvjerenje da će nestranački stručnjaci, kojih bi prema prijedlogu Zakona trebalo u Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa biti petero, biti odani onima koji su ih pozvali i izabrali u Povjerenstvo, a to je vladajuća većina, koja izbor vrši preko Odbora za izbor i imenovanja Hrvatskog sabora.
Željko Jovanović iznio je podatak da korupcija u svijetu otprilike odnese tri do pet posto bruto društvenog proizvoda. Sudeći prema BDP-u Hrvatske, korupcija odnese najmanje šest milijardi kuna godišnje. Upozorio je da u Hrvatskoj postoje dvije faze borbe protiv korupcije, otkad je samostalnosti. Prva je bila do 2000. g. kad je korupcija bila moralni ali ne i politički problem i ništa se nije radilo na borbi protiv nje, te druga faza od 2000. g. do danas, kad je korupcija percipirana kao politički problem i vodila se borba protiv nje. Tek sada Hrvatska, pod pritiskom Europske unije, ulazi u treću fazu borbe protiv korupcije. No imenovanje gospođe Škugor-Hrnčević iz HINA-e u Nacionalno vijeće za borbu protiv korupcije, kao predstavnika medija, nikako ne pokazuje da vlast želi neovisnu borbu protiv korupcije. Ukazao je i na činjenicu da je postojeći Zakon donesen 2003. g. s ciljem da se podigne povjerenje građana u institucije vlasti, a sada se pokušavaju donijeti njegove izmjene bez javne rasprave i potpore javnosti, te će se postići upravo suprotni učinak.
Nenad Stazić zaključio je da je jedina bitna promjena Zakona ta da će u njemu od 11 članova biti tri člana iz oporbe, a osam po volji vlasti. Time će vladajući kontrolirati sami sebe i biti potpuno izuzeti od stvarne kontrole. Nacionalno vijeće za borbu protiv korupcije bit će također popunjeno po volji vladajuće većine, a sada ne radi jer se postojeći Zakon ne provodi. Objašnjenje iz HDZ-a je da se Zakon ne primjenjuje jer je u izradi novi. Može se raditi što se hoće, ali moći će se i dalje, i kad bude imenovano Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa. Vladajućima je samo bitno da ih nema tko kontrolirati, a to će tako biti i kad se imenuje Povjerenstvo. Nestat će svaka kontrola vladajuće garniture. Jedini saveznik koji oporbi može pomoći da spriječi ovo je javnost. Stoga je pozvao sveukupnu javnost i posebno medije, da pomognu da se ovo spriječi.
(mr. sc. Petar Kurečić)
