Sabor je započeo ovotjedni rad raspravom o Zakonu o izmjenama Zakona o policiji.
Ranko Ostojić je u ime Kluba SDP-a govorio o Zakonu o izmjenama Zakona o policiji. Pod krinkom usklađivanja sa Zakonom o državnim službenicima i namještenicima prema kojem upravnim organizacijama u ministarstvima ne upravljaju pomoćnici ministra nego ravnatelji uprava, mijenja se ovaj Zakon, kojim se ravnatelj policije više ne zove ravnatelj nego glavni ravnatelj. Promjena se opravdava veličinom upravne organizacije kao što je policija. Ovaj se Zakon zapravo mijenja zbog jedne osobe, jedne funkcije i to nikako nije dobro. Uređuju se i promjene u upravnim organizacijama, tako da se uvode funkcija ravnatelja upravnih organizacija, a ravnatelj policije sada postaje glavni ravnatelj policije.
Puno veći problem od naziva je politiziranost funkcije ravnatelja policije. Ravnatelj policije može biti smijenjen na bilo kojoj sjednici Vlade, koja ga ujedno i imenuje, tako da je podložan političkom utjecaju i ne može biti neovisan u svom radu. Njegov položaj ovisan je o politici koja ga postavlja i nema sigurnosti. Trebalo bi položaj ravnatelja policije riješiti na način da bude imenovan na mandat, kao što se imenuju ravnatelji sigurnosno-obavještajnih agencija ili načelnik Glavnog stožera oružanih snaga. Osim toga, ovakvim zakonskim rješenjem, gdje nije promijenjen članak Zakona u kojem piše da Vlada imenuje i razrješuje ravnatelja policije, krši se pravilo da bi za sva mjesta državnih službenika trebao biti raspisan javni natječaj.
Potrebno je mnogo veće razmišljanje i napor u promjenama Zakona o policiji jer to zahtijevaju promjene i okolnosti. Naveo je problematiku kao što su obalna straža, Schengenska granica, pristup Europskoj uniji, organizirani kriminal, koju je trebalo riješiti izmjenama Zakona o policiji – zaključio je Ostojić.
Šime Lučin upozorio je na činjenicu da se radi o Zakonu koji nije mijenjan od 2000. g., kada je taj Zakon uredio neke standarde za rad policije u demokratskom društvu. Rekao je da je izmjene očekivao i mnogo ranije, jer postoji potreba za to, kao i to da ove promjene budu mnogo dublje i opsežnije, a ne da se mijenja jedan članak Zakona. Zakon je trebao doprinijeti većoj depolitizaciji policije i da se ravnatelj policije bira javnim natječajem. Ravnatelj policije trebao bi imati veći status nego što ima danas i ne bi trebao ostati u rangu pomoćnika. Moglo ga se staviti u rang državnog tajnika. Ovako su stvari zakomplicirane, jer se formiraju upravne jedinice koje će imati ravnatelje, te sad se predviđa glavni ravnatelj. Krši se Zakon o državnim službenicima i namještenicima, jer se Zakon o policiji s njim usklađuje samo na jednom mjestu. Ovo je brzanje bez potrebe, jer se ravnatelju moglo dati status državnog tajnika i riješiti probleme. Stvara se nekompaktnost cijelog policijskog sustava. Ako će načelnici upravnih organizacija u policiji postati ravnatelji, što će onda biti njihovi zamjenici – zapitao se Lučin. (mr. sc. Petar Kurečić)
