Sabor je raspravio Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o patentu, kojima se ovaj Zakon usklađuje s pravnom stečevinom Europske unije. U ime Kluba SDP-a govorio je Zdenko Franić.
Iznio je ukratko iskustva u regulaciji područja zaštite patenata iz Europske unije, koja područje zaštite patenata pokušava riješiti na nivou svih sadašnjih 27 članica. Koliko je ovo važno, pokazuje činjenica, da dok god se to ne napravi, SAD će i dalje privlačiti najveći dio svjetskih patenata.
Što se tiče pravne regulative u Hrvatskoj, vezane uz pristup EU, područje zaštite patenata nalazi se u članku 71. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, te u članku 73. Područje regulative patenata iznimno je bitno u procesu pristupa Hrvatske Europskoj uniji. Ovo su stvari koje su široj hrvatskoj javnosti manje poznate i nezanimljive, ali kad i riješimo političke probleme i sporove, ako ne budemo sposobni ispuniti brojne obveze iz područja industrijskog vlasništva i kvalitete proizvoda, naći ćemo se „pred zidom“ kad je u pitanju pristup Europskoj uniji. To je ono što javnost u Hrvatskoj ne percipira.
Što se tiče postupka zaštite patenata, da bi neki izum mogao biti patentiran, mora biti dovoljno inovativan, te primjenjiv u industriji. U Hrvatskoj poslove oko registracije izuma i patentiranja vodi Državni zavod za intelektualno vlasništvo. No problemi nastaju oko ispitivanja primjenjivosti patenta jednom kad se neki izum patentira, jer to zahtijeva dugotrajniju i skupu eskpertizu. Zakoni koji reguliraju područje patentiranja već su nekoliko puta mijenjani. Prvo je Zakon donesen 2003. g., pa je već mijenjan 2005. i 2007. g. Sad se ponovno mijenja. U prijašnjim izmjenama došlo je do nekih proturječnosti i grešaka u prepisivanju, nevezanih uz proces pridruživanja Europskoj uniji. Postavlja se pitanje kako je moguće da Zakon bude usvojen s pogreškama nastalim zbog prepisivanja?!
Ustvrdio je da nužno stvoriti pravni okvir za dolazak kapitala u Hrvatsku, i to kapitala koji je utemeljen na znanju. Rješavanje područja zaštite patenata može samo pomoći. Možda je malo optimistički o tome govoriti sa saborske govornice u situaciji u kakvoj jesmo, kad ne znamo jesmo li u recesiji i krizi ili nismo, ali ovakve aktivnosti mogu samo pomoći poboljšanju stanja – zaključio je Franić. (Petar Kurečić)
