“Kakvu funkciju imaju kazne ako su neprimjenjive,” upitali su na današnjoj konferenciji za novinare u Hrvatskom saboru zastupnici SDP-a Boris Šprem i Šime Lučin, navodeći glavne zamjerke i nelogičnosti mnogih odredbi novog Zakona o sigurnosti prometa na cestama. “Zakon se temelji na modelu represija i kazni, a ne prevencije. Ne predviđa edukaciju o prometnoj kulturi u vrtićima, školama, kao ni edukaciju roditelja. Upravo je obrazovanju kandidata i kandidatkinja za vozače trebalo posvetiti više pažnje, a kažnjavati ih manje,” smatra Boris Šprem. Podsjetivši kako je SDP amandmanima na zakonski prijedlog, nastojao upozoriti na niz nelogičnosti u sustavu kažnjavanja, naveo je nekoliko eklatantnih primjera. “Kada se vozač traktora s neasfaltirane ceste uključi u promet na asfaltiranoj, a pritom ne skine blato s kotača, kažnjava ga se s tisuću kuna, dok je kazna za propuštanje vezvanja djeteta u vožnji upola manja,“ objasnio je. Posebno je problematična preinaka kazne iz novčane u zatvorsku. “Tko nema novca ići će u zatvor, tko ima – platit će kaznu. To je rješenje teško provesti,” smatra Šprem. Upozorio je i na tri ustavnopravno problematična rješenja u Zakonu, najavljujući podizanje ustavne tužbe. Radi se o međunarodnim vozačkim dozvolama, za koje je propisano izdavanje na pet godina, iako je Hrvatska još 1993. godine potpisala Bečku konvenciju prema kojoj međunarodna dozvola vrijedi do tri godine. Upozorio je, potom, kako Zakon dovodi u pitanje stečena prava mladih vozača.
“Zakon iz 2004. godine predviđa da mldi vozači voze smanjenom brzinom i to vozila do 75 kilovata snage. Ova ograničenja vrijedila su za sve koji su položili vozački ispit nakon stupanja Zakona na snagu. Mladići i djevojke koji su tada imali 18 ili 19 godina i nisu bili obuhvaćeni tim ograničenjem, sada će, zbog novog zakona, morati voziti sukladno ograničenju brzine, a četiri godine to nisu. To nema smisla,” kaže Šprem. Napomenuo je da odredba o tzv. “nula-nula” promila zapravo nije niti ukinuta, ilustriravši to primjerom vozača koji napravi prometni prekršaj, a potom mu se utvrdi, primjerice 0,1 promila alkohola u krvi mora platiti kaznu od najmanje 700 kuna zato što je alkoholiziran te kaznu za utvrđeni prekršaj. Ispada da možeš voziti ako popiješ pola litre piva, a onda ako ti se dogodi bilo koji prekršaj kao posljedica, zapravo ne smiješ voziti pod utjecajem alkohola. To su nedorečenosti na koje upozoravamo,” rekao je Šprem.
Šime Lučin je upozorio da je od početka godine na hrvatskim cestama poginula 261 osoba, 10 posto više nego u istom razdoblju lani. Kazao je, međutim, kako sumnja da će novi zakon išta promijeniti, budući da je u mnogim segmentima pravno nedorečen. “Vozite li automobil i pod utjecajem ste alkohola do 0,9 promila, policajac vam izdaje privremeni nalog, ali ne može izreći zaštitnu mjeru odnosno oduzeti vozačku dozvolu. Po sadašnjem Zakonu to je moguće,” pojasnio je Lučin. Smatra da je jedina pozitivna stvar proizašla iz saborske rasprave o novom Zakonu o sigurnosti prometa na cestama činjenica da su prihvaćeni zaključci SDP-a da se u Saboru jednom godišnje raspravlja o Nacionalnom programu o sigurnosti na cestama, jer je to jedina prilika da se pred javnošću ozbiljno razgovara o problemima u prometu. (Ivana Grljak)
