Odbor za okoliš, zdravlje i sigurnost hrane Europskog parlamenta održao je saslušanje o implementaciji nove direktive o duhanskim proizvodima. Države članice imaju rok do 20. svibnja 2016. za usklađenje nacionalnih zakona s EU zakonom koji su Europski Parlament i Vijeće donijeli prije dvije godine.

Tada trebaju stupiti na snagu mjere kojima bi se dalje smanjivao broj pušača i time spriječio dio od 700 tisuća smrti od posljedica konzumacije duhana godišnje u Europskoj uniji. Duhan je svake godine, direktno ili indirektno, odgovoran za broj smrti blizu broju stanovnika Zagreba.

“Moramo odvratiti mlade od pušenja. Broj pušača u EU ubrzano opada osim u kategoriji najmlađih, stoga nam je glavni cilj bio duhanskoj industriji otežati regrutiranje novih pušača. Šokantan je podatak da većina pušača počinje pušiti prije 18 godine, a njih 94 posto prije 25 godine. Zato smo zabranili privlačna uska pakiranja koja podsjećaju na npr. šminke i bombone, ali i aromatizirane cigarete,” izjavila je SDP-ova eurozastupnica Biljana Borzan.

Kao članica resornog Odbora za zaštitu okoliša, javno zdravstvo i sigurnost hrane Europskog parlamenta Borzan je sudjelovala u izradi teksta EU direktive. Eurozastupnici su tada bili izloženi svoj sili moćne duhanske industrije i njezinih lobista. Samo je Phillip Morris angažirao 250 lobista koji su “obrađivali” zastupnike i radili na “razvodnjavanju” novih propisa. Čak i nakon izglasavanja, duhanska industrija pokušava srušiti neke odredbe kroz tužbe na Europskom sudu pravde.

“Kroz lobiranje su uspjeli smanjiti upozorenja sa 75 na 65 posto kutije, no i to je dovoljno. Slike bolesnih ljudi i organa su se pokazale kao uspješan način za odvraćanje od pušenja. Na okorjele pušače neće imati veliki utjecaj, no hoće na potencijalne pušače. Zabranjuju se i podaci o katranu i nikotinu na kutijama kako ne bi dovodili u zabludu da su neke cigarete manje štetne od drugih,” kazala je Borzan.

Tijekom saslušanja, predstavnik Europske komisije, koja nadzire prenose li države članice EU odredbe u nacionalno zakonodavstvo, nabrojio je osam zemalja koje su već ispoštovale svoje obveze. Hrvatska nije među njima, no Komisija nije htjela posebno komentirati situaciju u našoj zemlji dok ne prođe rok od 20. lipnja.

“Rok se približava i prema nekim najavama novi hrvatski zakon o duhanskim proizvodima bi trebati biti upućen u Sabor u svibnju. To će biti u zadnji čas i nadam se da neće biti nikakvih kašnjenja i komplikacija. Hrvatska bi se mogla naći pod korektivnim mjerama Komisije ako se ne bude pridržavala svojih obaveza”, upozorila je hrvatska eurozastupnica i dodala kako je duhanska direktiva odličan primjer kako EU može pozitivno djelovati na živote pola milijarde svojih građana.

Neke od mjera koje propisuje Direktiva 2014/40 EU:
– 65 posto površine ambalaže duhanskih proizvoda zauzima upozorenje i slika
– trenutna zabrana svih dodanih okusa, s izuzetkom mentola koji će biti izbačen do 2020. godine, dozvoljava se jedino duhan s okusima za nargile
– zabranjuju se pakiranja u obliku kozmetičkih proizvoda poput šminke ili parfema
– ustanovljava se sustav prioritetnih supstanci koje duhan mogu učiniti opasnijim
– zabranjeni su kancerogeni, mutageni i neurotoksični dodaci štetni već u nezapaljenom duhanu
– ne dozvoljava se navođenje količine katrana i nikotina kako ne bi dovelo u zabludu potrošače da koriste zdravije cigarete
– svi laboratoriji za testiranje moraju biti potpuno neovisni od duhanskih tvrtki
– zabranjeni su promotivni popusti i kuponi na ambalaži
– po prvi su put regulirane e-cigarete; na državama je odluka kako će ih tretirati, kao medicinski ili kao duhanski proizvod, ako je medicinski, tražit će se licenca
– države imaju slobodu uvesti stroža nacionalne propise, poput identičnih pakiranja (blank packaging) za sve vrste cigareta