SDP-ov saborski zastupnik Siniša Varga danas je u Saboru prozvao ministarstvo zdravstva i trenutačnog resornog ministra zbog sramotnog pada Hrvatske na ljestvici Europskog zdravstvenog potrošačkog indeksa (EHCI).

Naime, Hrvatska je prošle godine s 19. pala na 26. mjesto ljestvice EHCI-a, na kojoj se ocjenjuju učinkovitost, kvaliteta i dostupnost zdravstvenih sustava 35 europskih zemalja.

Bivši ministar zdravlja danas je u Saboru stoga, održao press konferenciju na temu zdravstvenog sustava u Hrvatskoj s posebnim naglaskom na novu indeksaciju zdravstva po metodologiji European Health Consumer Indexa, a koja na sveobuhvatan način vrednuje zdravstveni sustav u nekoj europskoj zemlji.

Hrvatska je prije tri godine, u vrijeme dok je funkciju ministra zdravlja obnašao Varga, na ljestvici zauzimala 16. mjesto sa 707 bodova.

„Tad smo bili tik uz Sloveniju koja je imala 710 bodova, i kako se vidi iz ovih podataka, tada su nas dijelila tri boda da budemo svrstani među najbolje sustave zdravstva u Europi. Nažalost, najnoviji podaci pokazuju kako je Hrvatska danas pala na 26. mjesto te se sada nalazimo odmah do Albanije, a dijeli nas i samo 24 boda od toga da budemo svrstani među najgore zemlje u Europi kad je riječ o zdravstvu.“

Očito je, dakle, kako Hrvatska ne samo da stagnira, već i zaostaje, dodao je bivši ministar, istaknuvši kako su novi podaci zapravo samo objektivni pokazatelj svega onoga što se nije radilo tijekom 2016. i 2017. godine.

Varga je podsjetio kako se u Hrvatskoj za ulaganja u zdravstvu izdvaja 700 eura po glavi stanovnika, što je količina novca koja je dostatna za razvoj kvalitetnije zdravstvene skrbi. To potkrepljuje i činjenica da je Hrvatska prije tri godine po tom kriteriju bila na 4. mjestu u Europi.

Ove godine dospjeli smo, po istoj metodologiji, na 16. mjesto.

„Kad je riječ o preživljavanju kardiovaskularnih bolesti, perinatalnoj smrtnosti, dostupnosti zdravstvene zaštite, onim našim famoznim listama čekanja, pad na 16. mjesto je izrazito indikativan. Što onda uopće možemo očekivati od sustava zdravstva u 2018. i 2019. godini? Hoćemo li i dalje zaostajati ili će se Ministarstvo zdravstva pokrenuti i početi provoditi reforme?“

Iako postoje neki dobro osmišljeni vladini programi poput onog „Živjeti zdravo“ koji nikako da zaživi, građani  u Hrvatskoj i dalje ostaju uskraćeni za kvalitetnu zdravstvenu skrb.

„Da bismo stvarno išli naprijed i da bi se nešto zaista napravilo, moraju se uložiti dodatni napori, a pritom mislim na provođenje reformi. Ovi podaci pokazuju da se one u našem sustavu ne provode. Nažalost, danas Hrvatska zaostaje za drugim zemljama, a pretekle su nas zemlje poput Makedonije i Crne Gore. S obzirom da ja izrazito cijenim rad naših liječnika, medicinskih sestara i sviju zaposlenih u našem zdravstvu, ovo nazadovanje i pad kvalitete me pogađa. Ne želim da netko misli kako ja sada na ovim lošim rezultatima poentiram. Želim samo javno prozvati ministarstvo i apelirati na njih. Ja, kao građanin i roditelj inzistiram da se poboljša zdravstveno stanje građana ove zemlje.”

SDP je samo prošle godine predložio dva zakonska prijedloga kojima bi se poboljšala dostupnost lijekova u Hrvatskoj te omogućila kvalitetnija zdravstvena skrb, no njih je trenutačna Vlada odbila.

Sada su u pripremi 3 nova zakonska prijedloga pa je Varga pozvao vladajuće na njihovo prihvaćanje i konsenzus kad je riječ o pitanjima zdravlja.

Novinarima je rekao i kako mu ovim istupom nije namjera skupljati političke poene niti izravno napadati trenutačnog ministra zdravstva Milana Kujundžića, no kako je očito da se nešto krivo radi.

„Velika je odgovornost na premijeru Plenkoviću i njegova je odluka hoće li Kujundžića, koji je inače, vrhunski liječnik i dobar ravnatelj bolnice, ali loš ministar, smijeniti. Premijer stoga, mora odlučiti je li njegov odabir dobar i je li ovakvo zdravstvo zaslužuju hrvatski građani.“

Varga se osvrnuo i na trenutačni vrući krumpir u ministarstvu zdravstva oko tužbe liječnika zbog pogrešnog obračuna prekovremenih sati.

„Riječ je o pitanju iz radnog prava, i ja za njega nisam stručan, no očito je da je došlo do neke pogreške. Da sam znao za to prije tri godine, svakako bih bio razgovarao sa sindikatima da se problem riješi izvansudski. Reći ću i to da ja nikada nisam bio član nijednog sindikata, za razliku od trenutačnog ministra, koji je bio ne samo član sindikata, već i njegov tajnik i koji je 2003. organizirao štrajk liječnika pa je morao biti upoznat s radnim pravom. Njegova intervencija prema ministarstvu pravosuđa i njegovo nastojanje da se dug prema liječnicima ne plati, za mene su neprimjereni i prema liječnicima i prema pacijentima.”