3. Kako povećati snagu i konkurentnost hrvatskog gospodarstva?
SDP drži da samo ubrzani gospodarski rast može ublažiti nejednakosti i neravnoteže u ekonomiji i društvu i da jedino rast može dugoročno osigurati veće plaće, povećati stabilnost mirovinskih fondova i rast mirovina te tako omogućiti rast standarda naših građana!
U hrvatskim uvjetima relativno niskih stopa rasta i de facto divergencije, a ne konvergencije u odnosu na ostale EU članice, postavlja se pitanje ispravnosti i učinkovitosti ekonomske politike.
HDZ-ova Vlada nema strategiju razvoja hrvatskog gospodarstva, već provodi selektivne i neodgovarajuće mjere kojima se ne postižu zadovoljavajući rezultati. Primjetan je opći nedostatak socijalne osjetljivosti i brige za razvoj društva u cjelini.
Dojam je da je fiskalna politika podređena ispunjenju kriterija za ulazak u Eurozonu, a da su mjere kojima bi se ubrzao rast gospodarstva u drugom planu. Kada se tome doda slabo korištenje EU fondova (samo u 2018. godini od planiranih preko 13 milijardi kuna apsorpcija se zaustavila na nešto više od 7 milijardi kuna), postaje jasno da je naše gospodarstvo u velikim problemima.
Javna poduzeća ne pokazuju interes za snažnijim sudjelovanjem u investicijskom ciklusu. Prema dostupnim podatcima, državna poduzeća su neuspješna, ostvaruju niske dobiti, ne uplaćuju dobit u proračun te imaju prevelik broj zaposlenih u administraciji. Profitabilnost se smanjuje zbog nekontroliranog zapošljavanja tisuća novih ljudi.
Vlada ne provodi nužne strukturne reforme koje bi otvorile prostor za veću konkurentnost poduzeća. Upravo to je posebno zabrinjavajuće u svjetlu priprema za ulazak Hrvatske u Eurozonu.
Vlada nije uspjela uspostaviti kontrolu nad negativnim procesima u strateški važnim tvrtkama (Uljanik, 3. Maj, INA-Rafinerija i slične). Umjesto rješavanja problema, te i slične tvrtke je prepustila tržištu, a moguće i stečaju. Na taj način se Vlada pokušava riješiti problema i tereta, jer očito je da na te tvrtke Vlada gleda upravo tako.
Parcijalne porezne mjere nisu dovoljne da se napravi stvarni iskorak u konkurentnosti. Neke porezne mjere su čak dovele i do povećanja nejednakosti u državi.
Struktura gospodarstva ne pokazuje pomake prema razvoju modernih industrija. Zato treba pojačati olakšice i poticaje za integriranje znanja i novih tehnologija u gospodarstvo. U eri digitalizacije, razvoja „čistih“ industrija, cirkularne ekonomije i održivih izvora energije, Hrvatska još uvijek nije napravila ključan iskorak prema toj eri, a moramo ga napraviti ukoliko želimo osigurati bolji standard za građanke i građane Republike Hrvatske. Povezano s tim, predlažemo i prilagodbu poreznog sustava kojom bi se porezni teret s oporezivanja rada u većoj mjeri pomaknuo na oporezivanje zagađivača.
Deindustrijalizacija zemlje posljedica je još ranije provedene kriminalne privatizacije, ali i nesposobnosti Vlade da potiče i zadrži i to malo proizvodnih firmi koje egzistiraju.
Visoko administrativno opterećenje ključan je faktor nekonkurentnosti i nedostatne poslovne i ekonomske slobode. Za podizanje konkurentnosti potrebno je da namete svesti na primjerenu razinu i početi u obzir uzimati vrijeme potrebno poslodavcima da ispune obveze prema vlastima na svim razinama.
U cilju pravednije raspodjele tereta financiranja javnih usluga potrebno je ići u smjeru da oni koji imaju više – moraju i plaćati više. Istovremeno, treba poticati poslodavce na veća ulaganja i zapošljavanja. Tome, naravno, treba prilagoditi i sustav poreznih olakšica te proračunskih i EU potpora.
No, jasno je da same korekcije unutar poreznog sustava i sustava doprinosa nisu dovoljne ukoliko se u zemlji ne provedu sveobuhvatnije reforme u svim područjima. Inzistiramo na povećanju efikasnosti javnog sektora i protivimo se povećanju broja zaposlenih u javnom sektoru, osim u dijelu IT resursa i procesnih menadžera.
Očito je da HDZ-ova Vlada, zbog stranačkih klijentelističkih interesa, nije sklona provesti jednu od najvažnijih reformi za Hrvatsku – reformu javne uprave. SDP se zalaže za to da javna uprava postane stvaran servis građana u kojem će službenici i namještenici biti valorizirani na temelju svojeg rada. Nadalje, želimo financijski transparentnu javnu upravu koja sve proračunske transakcije objavljuje u realnom vremenu na web stranicama tijela javne vlasti kako bi bile izložene nadzoru građana i medija.
Nadalje, pretjerano oslanjanje na turizam smatramo dugoročno neodrživim i zato tvrdimo da je potrebno intenzivirati poljoprivrednu proizvodnju i okrenuti se reindustrijalizaciji zemlje kako bi se stvorili uvjeti za povratak iseljenih građanki i građana.
Financijska kriza i kriza Eurozone su uvelike uzdrmale temelje europske integracije. Osim toga, one su proizvele i neke od najrazornijih politika poput tzv. politika štednje. Upravo te politike štednje su produbile krizu, povećale nezaposlenost, nejednakosti i siromaštvo. SDP će, u suradnji sa socijaldemokratskim strankama diljem Europe, djelovati na mijenjanju trenutnih ekonomskih politika.
Socijaldemokrati Europske unije se zalažu za novi ekonomski model koji se bazira na ukupnom društvenom progresu, socijalnoj i ekološkoj održivosti, rodnoj ravnopravnosti, ljudskim i radničkim pravima i socijalnoj zaštiti (osobito tijekom nezaposlenosti ili nemogućnosti obavljanja poslova zbog zdravstvenih razloga). Na tom tragu, SDP će se i dalje zalagati za uravnoteženi model ekonomske politike baziran na principima odgovornosti, fleksibilnosti i, prije svega, ulaganja u otvaranje novih, visokoproduktivnih radnih mjesta. Socijaldemokratski uspjesi u čitavom nizu europskih država u preokretanju neoliberalne paradigme od kažnjavanja i ukidanja prema poticanju i jačanju, daju nam za pravo tvrditi da će socijaldemokracija i Hrvatskoj uspjeti u svome naumu.