4. Zašto je Hrvatska tako loša u povlačenju sredstava iz EU fondova?

U pet godina financijske perspektive za razdoblje 2014.-2020., Hrvatskoj je do danas isplaćeno svega 16% sredstava (europski prosjek trenutno je oko 26%) od ukupno 10.7 milijardi eura. Sadašnje stanje znači da bi u idućih pet godina (do 2023. godine, odnosno razdoblja n+3) trebalo iskoristiti čak 84% ukupnih sredstva što doista izgleda neostvarivo. Inače, ovjerena i isplaćena sredstva od strane EU jedini su pravi pokazatelj stvarne apsorpcije EU fondova. Već iduće godine, kada se očekuje da će desetci milijuna eura biti opozvani i trajno vraćeni u EU proračun, postat će očita stvarna ozbiljnost problema.

Zašto je HDZ-ova Vlada tako neučinkovita u povlačenju sredstava iz EU fondova? Samo u 2018. godini Vlada je planirala iskoristiti gotovo 14 milijardi kuna, na rebalansu je to smanjila na 11 milijardi da bi u konačnici povukla tek nešto više od 7 milijardi! Ove brojke itekako govore o nesposobnosti HDZ-a i njihove Vlade. Pritom, moramo ukazati na dvije tranzicije vlasti od vremena naše Vlade tijekom kojih se provelo „čišćenje“ zatečenih kadrova na najodgovornijim mjestima u strukturi upravljanja EU fondovima. „Igranje“ ministara s radikalnim zaokretima u nekim politikama kao što je npr. zaštita okoliša usporilo je velike EU projekte u tom području do te mjere da Hrvatskoj prijete i gubitak sredstava, ali i dodatni penali za nerealizirane preuzete obveze. Veliki problemi u realizaciji potpisanih ugovora na terenu zaustavljaju i odgađaju projekte, a razlog su i nedovoljne pripremljenosti posredničkih tijela i krajnjih korisnika.

Osim pokazatelja svega 15% isplaćenih sredstava i svega 50% ispunjenja godišnjih planova apsorpcije unutar državnog proračuna, treći porazni pokazatelj je da od početka financijske perspektive 2014-2020. do danas Hrvatska više uplaćuje u EU proračun nego što uspijeva povući sredstava iz strukturnih ESI fondova. Hrvatska je u zadnjih 5 godina članstva uplatila u EU proračun otprilike 17,5 milijardi kuna, a iz ESI fondova povukla otprilike 14 milijardi kuna. „Iznad vode“ drže nas samo uplate za direktne potpore poljoprivrednicima iz EU proračuna koje se na godišnjoj razini, uz redovito godišnje povećanje, kreću između 1,5 i 2 milijarde kuna (istovremeno se smanjuje udio potpora iz hrvatskog proračuna).

Osim što je Vlada loša u povlačenju sredstava iz EU fondova, ona u ovom području i manipulira javnošću. Vrhunac je svakako čisti PR-ovski pristup, umjesto pravog angažmana Vlade, kad je u pitanju priprema i financiranje projekata – kao na primjer „projekta Slavonije“. Vlada cijelo vrijeme govori o „čak 2,5 milijardi eura za Slavoniju“, a zapravo je to iznos koji, od ukupnih 10,7  milijardi eura, po prirodi stvari pripada Slavoniji i po teritoriju i po broju stanovnika te po relativnom zaostajanju u razvoju zbog kojega slavonske županije moraju imati prioritet u raspodjeli sredstava.

SDP smatra nužnim da regionalna politika na razini EU zadrži svoj kontinuitet i zauzimamo se za to da Hrvatska zadrži svoj relativni položaj u ovoj politici, a to znači da nikako nećemo pristati na manji iznos sredstava u sljedećoj EU perspektivi. Naš stav je i u skladu s potrebom smanjenja objektivnih razvojnih nejednakosti koje postoje u EU između regija, gradova, urbanih i ruralnih prostora i općenito razlika među državama članicama. Princip solidarnosti koji je desetljećima bio temelj razvojnih politika EU mora ići dalje. Hrvatskoj je to posebno u interesu s obzirom da smo zadnji ušli u članstvo i nismo uspjeli izvući koristi kao što su ih izvukle druge zemlje.