6. Kako poboljšati standard umirovljenika i zašto je Vladina mirovinska reforma loša?
Mirovinski sustav je jedan od glavnih temelja na kojima počiva socijalna sigurnost svake države. On predstavlja civilizacijsko postignuće bez kojega je nemoguće zamisliti funkcioniranje modernog društva te on bitno utječe na ekonomsku sudbinu većine ljudi.
Mi u SDP-u smatramo da svaki sadašnji i budući umirovljenik i umirovljenica zaslužuje poštenu mirovinu s kojom može dostojanstveno živjeti. Zabluda je da je naš mirovinski sustav kratkoročno i dugoročno financijski neodrživ. Mnoge zemlje Europske unije imaju znatno veći udio mirovinskih izdataka u BDP-u od Hrvatske (Hrvatska nešto više od 10%, dok je prosjek EU skoro 13%).
Naš je cilj socijalna održivost mirovinskog sustava. Za ostvarivanje toga cilja važno je da mirovine u najvećem broju prelaze prag siromaštva. Nažalost, danas to nije slučaj jer je prosječna mirovina tek nešto viša od praga siromaštva. Gotovo 500 tisuća umirovljenika ima mirovinu ispod 2.000 kn, dok za 850 tisuća njih ona iznosi manje od 3.000 kn. Jasno je da se od toga se ne može živjeti. Mišljenja smo da nema socijalne pravednosti u Hrvatskoj dok su mirovine tako niske i dok iz godine u godinu sve više zaostaju za prosječnom plaćom.
Smatramo da treba realno i odgovorno planirati mirovinske izdatke, vodeći pritom računa o ekonomskoj snazi i stvarnim potrebama umirovljenika. Neprihvatljivo nam je da izdaci za mirovine padaju udjelom u BDP-u. Vladine projekcije ne uzimaju u obzir ozbiljne demografske probleme i starenje stanovništva, što će u budućnosti dodatno opteretiti mirovinski sustav.
Europska unija Hrvatskoj preporuča poboljšanje socijalne održivosti mirovina. No, s druge strane, u okviru Europskog semestra, sugeriraju se i mjere za veću održivost sustava, uključujući i preporuku o produljenju radnog vijeka prije odlaska u mirovinu na 67 godina. SDP se snažno usprotivio mirovinskoj reformi HDZ-ove Vlade upravo zbog nekritičkog prihvaćanja preporuka za koje Hrvatska u ovom trenutku nije spremna. Za nas je neprihvatljivo produljenje radnog vijeka na 67 godina, kao i snažnije penaliziranje ranijeg odlaska u mirovinu.
Vlada u svojoj reformi nije uzela u obzir važne argumente kao što je, na primjer, činjenica da je životni vijek hrvatskih građana 3 – 4 godine kraći od prosjeka EU ili da su prosječne mirovine u Hrvatskoj toliko niske da bi dodatna penalizacija još više ugrozila ionako neodrživ socijalni položaj umirovljenika.
Za nas u SDP-u prihvatljiva je samo ona reforma koja vodi ka povećanju postojećih mirovina i većim mirovinama za buduće umirovljenike! Pravednija formula usklađivanja mirovina, nagrađivanje (a ne penalizacija) za dulji ostanak u svijetu rada (ne dulje od 65 godina), mirovina na razini najmanje 75% prosječne plaće za 41 godinu radnog staža, održavanje relativnog udjela mirovinskih izdataka u proračunu i BDP-u, izjednačavanje dodatka na buduće mirovine s onima za postojeće mirovine – samo su neke od mjera koje smo predložili za zaštitu i unaprjeđenje standarda umirovljenika.
Nama su ljudi na prvom mjestu. Primjer mirovinske reforme je dobar i s aspekta situacije u kojoj se pokazuje kako nije uvijek moguće, a nije ni dobro, slijepo prihvaćati preporuke koje dolaze s vrha EU, a da se pri tome ne uzmu u obzir specifičnosti pojedine zemlje članice.